1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zaustavljeni trenuci istorije

21. februar 2013.

Redu vrhunskih fotografa kao što su Robert Kapa i Henri Kartije-Breson, treba svakako pridodati i ime američke autorke Margaret Burk-Vajt.

https://p.dw.com/p/17icg
Foto: picture-alliance/dpa

„Trenuci u istoriji“ (Moments in history), novootvorena izložba u Berlinu, u Martin-Gropijus-Bau, prikazuje fotografije Margaret Burk-Vajt nastale u periodu između 1930. i 1945. godine. Reč je o radovima umetnice koja se, kao jedna od prvih žena uopšte, usudila da zakorači u do tada čisto muško područje novinarske fotografije i – da postane zvezda. Bez straha i sa puno ambicije i srca, Margaret Burk-Vajt (1904–1971), uspela je da savlada mnoge društvene prepreke i zabeleži trenutke koji su zaista ušli u istoriju. Njene fotografije svedoče o različitim periodima 20. veka i redovno ih karakteriše njen autorski pečat – kombinacija jasnoće, znatiželje i ljudskosti.

Fotografije Margaret Burk-Vajt prikazuju izuzetan industrijski razvoj u SAD i Rusiji, beleže događaje u Nemačkoj pre, za vreme i nakon vladavine Adolfa Hitlera. Njene fotografije u pilotskoj uniformi tokom bombardovanja u Drugom svetskom ratu, odavno su postale legendarne, kao i one koje prikazuju koncentracioni logor Buhenvald neposredno nakon oslobođenja od strane saveznika.

Margaret Burk-Vajt u uniformi
Margaret Burk-Vajt u uniformiFoto: Time & Life/Getty Images

Margaret Burk-Vajt rođena je u Njujorku, u Bronksu, 1904. godine. Budući da su njeni roditelji verovali i zastupali stav o jednakosti polova u svemu, Margaret je bilo omogućeno dobro školovanje. Studirala je istoriju umetnosti i zoologiju, a kada je od majke na poklon dobila svoj prvi, polovni fotografski aparat (Ica), i upisala kurs fotografije na fakultetu, vrlo brzo se moglo razaznati da fotografija neće biti samo njen hobi, već nešto mnogo više i da njen urođen talenta za uočavanje detalja daleko nadilazi prosek.

Novo doba

Kasnije se preselila u Klivlend, u Ohajo, gde je radeći kao samostalna fotografkinja specijalizovana za reklame i arhitekturu, otkrila i svoju ljubav prema tehnici, mašinama, čeliku, betonu… Njene fotografije fabrika iz Pitsburga, generatori struje i mašine za proizvodnju papira, zaista deluju kao stroge, objektivne ikone duboke vere u tehnički napredak, a time i u početak jednog novog doba. Kada je nešto kasnije promenila svoj krug saradnika i zaposlila se u magazinu „Fortune“, novo doba je započelo i za nju lično. Otvorila su joj se vrata sveta i mogla je da putuje, čak i u Evropu i u bivši Sovjetski Savez.

Sovjetski radnik 1930.
Sovjetski radnik 1930.Foto: Time & Life/Getty Images

Margaret Burk-Vajt bila je i prva strankinja kojoj su ondašnji funkcioneri SSSR-a, odobrili pristup i fotografisanje strogo čuvanih industrijskih zona. Tako su 1930. godine nastali snimci mostova preko Dnjepra, velikih fabrika čelika kao i novoizgrađenog grada Magnitogorska, turbina, traktora, rudnika uglja. Ali u njenim fotografijama se, međutim, sve češće pojavljuju i portreti, lica radnika i ruskih seljaka.

Reporterka sa fronta

Margaret Burk-Vajt nalazila se u bivšem Sovjetskom Savezu i u trenutku kada je 1941. Hitler napao tu zemlju. Ona je bila jedina strana reporterka koja je svedočila i zabeležila bombardovanje Moskve. Uprkos zabrani, sa krova ambasade SAD fotografisala je trenutke kada su oko Kremlja padale bombe.

Kada su Sjedinjene Američke Države ušle u Drugi svetski rat, ona je bila prva akreditovana ratna reporterka. Početkom 1943. godine fotografisala je i savezničko bombardovanje položaja nemačke vojske u severnoj Africi. Bila je na licu mesta i kada su saveznici počeli da pristižu u južnu Italiju.

U martu 1945. godine stigla je u Frankfurt na Majni gde je, prateći komandante američke vojske, ušla sa njima 11. aprila u koncentracioni logor Buhenvald pored Vajmara. Njena kamera i tada je uspela da ovekoveči užase rata. Njene fotografije prikazuju preživele logoraše; izgladnele muškarce i žene praznih pogleda kako u prugastoj zatvoreničkoj odeći stoje iza bodljikave žice. Te fotografije kasnije su koristile sudije i tužioci tokom procesa u Nirnbergu. Istovremeno, na izložbi se mogu videti i fotografije Nemaca koje su saveznici prisilili na posetu Buhenvaldu kako bi se sopstvenim očima uverili i videli zločine počinjene od strane nacionalsocijalista.

Berlin 1945.
Berlin 1945.Foto: Time & Life/Getty Images

Na izložbi „Trenuci u istoriji“ posetioci mogu da vide i čitav niz fotografija stanovnika Berlina iz 1945, u danima nakon bombardovanja tog grada. I tada je Margaret Burk-Vajt bila u pravom trenutku na pravom mestu i zabeležila trenutke tokom kojih Nemci očajnički pokušavaju da se uguraju u vagone voza koji vozi van grada u nadi da će tamo možda uspeti da zamene neku od poslednjih preostalih dragocenosti za malo hrane.

Autori: Jerg Hader / Željka Telišman
Odgovorni urednik: Ivan Đerković