1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zločini režima u Albaniji "ostaju" tajna

22. mart 2012.

Nemačka komisija za Štazijeva dokumenta - koja je doprinela rasvetljavanju rada bivše tajne službe nekadašnjeg DDR-a, već dve decenije je pravi izvozni hit u zemljama bivšeg Istočnog bloka.

https://p.dw.com/p/14PAm
TiranaFoto: AP

Ne i u Albaniji: već 20 godina vlasti te zemlje tvrdoglavo odbijaju da otvore dosijea Sigurimija - iako je rasvetljavanje prošlosti jedan od preduslova za dalje funkcionisanje demokratije.

Gezim Peškepija ne govori rado o svojoj mladosti. Kada je imao 11 godina, morao je da zajedno sa majkom i sestrom napusti svoj dom. Albanski komunisti su pogubili njegovog oca optuživši ga za terorizam. Nije bilo sudskog postupka. Ostatak porodice je morao da se bori da bi preživeo. i, to je bio samo početak patnji Gezima Peškepije. Ovaj bivši učitelj je 1975. osuđen na osam godina zatvora, na osnovu optužnice koja ga je teretila za "agitaciju i neprijateljsku propagandu".

"Za vreme istrage, na mene je vršen strahovit pritisak. Pretrpeo sam fizička i psihička mučenja. Mogu samo da zahvalim bogu da sam to sve izdržao."

Ljudi koji su ga mučili nikada nisu osuđeni

Bezbrojni zločini diktatorskog režima u Albaniji još uvek su nepoznati javnosti - jer su i dalje sakriveni u dokumentaciji tajnih službi. U Albaniji još nije donet zakon o lustraciji - kakav imaju gotovo sve druge postkomunističke zemlje. Taj zakon, između ostalog, omogućava i pristup dokumentima tajnih službi. Tako može da se ustanovi da li je i na koji način aktuelni vlastodržac učestvovao u zločinima.

U Albaniji je prvi predsednik države posle pada komunizma, Sali Beriša čak svojevremeno rekao da neće dozvoliti da se ti dosijei otvore: "Za diktaturu nije kriv diktator. Postoje hiljade porodica u kojima su supruge špijunirale svoje muževe, ili sinovi svoje očeve. Treba li sada da uništimo sve te porodice", rekao je Beriša u jednom intervjuu. Za Anu Kaminski, eksperta za Albaniju pri Saveznoj fondaciji za preradu diktature bivše Jedinstvene socijalističke partije DDR-a, ta argumentacija je potpuno pogrešna. "Upravo žrtve imaju pravo da znaju ko im je, i iz kojih razloga, šta učinio. Druga stvar je što je tu posle 20 godina teško biti pravno aktivan".

Liberalisierung der EU-Visa für Albanien Tirana Feierlichkeiten
TiranaFoto: DW

Pokušaja ima, ali prolaze uzaludno

Ali, iako je danas govoto nemoguće ondašnje počinioce izvesti pred sud, prošlost mora biti rasvetljena. "Društvo ima pravo da zna ko ga zastupa na javnim funkcijama."

U Albaniji je bilo više pokušaja da se zakonski omogući otvaranje dosijea Sigurimija - poslednji put pre dve godine. Ali, Ustavni sud to nije dozvolio. Sudije su saopštile da bi odgovarajući zakon mogao da dovede do politički motivisanog lova na veštice. Međutim, izgleda da je do toga već došlo upravo zbog toga što dosijei nisu otvoreni: na političkoj pozornici Albanije vodi se pravi rat biografija. Vodeći političari optužuju svoje protivnike, ili njihove porodice, da su učestovali u komunističkim zločinima.

Gezim Peškepija smatra da bi Albanija trebalo da se ugleda na - Nemačku. Jer, kako kaže, formiranjem Komisije za Štazijeva dokumenta, nađen je pravi put da se rasvetli sopstvena totalitarna prošlost.

Autori: A. Šerle / Z. Arbutina / S. Bojić
Odg. urednik: Jakov Leon