1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zloupotreba religije

Dinko Gruhonjić 21. jul 2007.

U Novom Sadu boravi oko 50 mladih ljudi iz Nemačke, Turske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, koji učestvuju u zajedničkom projektu "Podeljeni bog".

https://p.dw.com/p/BKSX

U svetu u kojem živimo religija se često zloupotrebljava u političke pa i u ratne svrhe, što je posebno bilo vidljivo na prostoru bivše Jugoslavije, tokom ratova devedesetih godina proslog veka.

Ovako razmišljaju pripadnici mlađih generacija iz Berlina, Istanbula, Mostara, Novog Sada i Ljubljane, koji učestvuju u međunarodnom interkulturalnom projektu dijaloga “Podeljeni bog”.

Mladi Volkan iz Turske kaže za naš program da je očigledno da postoji jedan bog, ali da ga svaka religija drugačije naziva, jer su ljudi upotrebili religiju da se međusobno razdvoje:

“U normalnim okolnostima, religija bi trebalo da zbližava ljude.”

Zato, kaže on, ne treba da čudi što se pojavljuju verski fanatici, koji tvrde da je jedino njihova religija ispravna:

“Oni uvek kažu: moja religija je najbolja, moja religija je jedina.”

Nora iz Berlina takođe za DW kaže da religija, usled manipulacije, više razdvaja nego što spaja ljude:

“Religija uzrokuje mnogo više problema i mržnje među ljudima, nego ono što bi trebalo da uzrokuje: mir i ljubav.”

Prema njenim rečima, komunikacija između hrišćana i muslimana u Nemačkoj nije na visokom nivou:

“U stvari, nema prave komunikacije između hrišćana i muslimana.”

Nora, međutim, dodaje da itekako postoje i primeri dobre komunikacije između mladih muslimana i mladih Nemaca:

“Između mladih definitivno postoji komunikacija. Ima mnogo omladinskih centara koji zbližavaju ljude”

A nivo komunikacija, zaključuje Nora, zavisi naravno od nivoa obrazovanja.

“Naravno, naći ćete i drugačijih primera,. Sve zavisi od nivoa obrazovanja.”

Zoran iz Srbije kaže da je kritikovati religiju u Srbiji i danas tabu-tema:

“Trebalo bi konačno nešto da se konačno kritički kaže u vezi sa ulogom crkve i religije u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. U našem društvu, posebno u Srbiji, to je tabu-tema i o tome ne sme da se priča.”

Hrvoje iz Mostara, koji je rođen 1990. godine, za DW kaže da verske vođe nisu bile na razini svoga zadatka u vremenima užasa koja su, nadajmo se, iza nas:

“Što se tiče religijskih vođa, mislim da nisu bili na razini na kojoj su trebali biti. Nisu napravili ništa dobro”

Hrvoje kaže da verske vođe ni danas ne rade ništa da bi sa imena Mostara izbrisali ljagu podeljenog grada:

“Oni u suštini ne rade ništa. Komunikacija više zavisi od toga koliko mladi ljudi imaju potrebu da čuju drugu stranu priče, a ne onu koju stalno slušaju.”

Ovi mladi ljudi, učesnici projekta “Podeljeni bog”, u Novi Sad su doputovali iz Mostara, a nakon Vojvodine odlaze u Ljubljanu, Istanbul i Berlin. Projekat su podržali Evropska kulturna fondacija, kao i više vladinih i nevladinih institucija i fondacija iz Nemačke, Slovenije, Turske, Švajcarske, Vojvodine.