1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Značajni pomaci u istraživanju migrene

Frank Grotelišen24. mart 2008.

Migrena je u Nemačkoj narodna bolest i od nje pati izmedju 12 i 16 odsto Nemaca. Bol se javlja kao udarac, najčešće u jednoj polovini glave. Neki imaju napad migrene skoro svake nedelje, dok drugi jednom godišnje.

https://p.dw.com/p/DSWc
Bolest ili ne, ozbiljno ugrožava ljudsko zdravlje
Bolest ili ne, ozbiljno ugrožava ljudsko zdravljeFoto: bilderbox

Ali tačni uzroci nastanka migrene još uvek su nepoznati. Za njima tragaju ne samo lekari, već i fizičari. Svoja najnovija istraživanja predstavili su na godišnjoj konferenciji Nemačkog društva fizičara u Berlinu.

Migrenu čovek povezuje sa mučnim napadima glavobolje. No kod nekih osoba tim napadima prethode odredjeni simptomi. Stručnjaci kao Markus Dalem sa Instituta za teoretsku fiziku govore o tzv. auri:

„Postoje mnogobrojne neurološke promene, koje utiču na naša čula. Na primer kod čula vida, može da se desi da nam nesto pretrči preko vidnog polja, ili mogu da nastupe poteškoće u pronalaženju reči. Postoji čitav niz simptoma, koji pacijentu ukazuje samo na jedno: za pola sata nastupiće glavobolja.“

Pojačana aktivnost moždanih ćelija u mrežnjači

Već nekoliko godina je jasno da je ta aura povezana sa tzv talasom uzbudjenja. Pod tim se podrazumeva pojačana aktivnost moždanih ćelija, koja nastaje u mrežnjalči i širi se brzinom od tri milimetra u minuti. Markus DAlem objašnjava:

„U principu pacijent primećuje da se nešto nalazi u njegovom vidnom polju, na primer od centra vidnog polja ka njegovom spoljašnjem delu. To odgovara jednom talasu koji se javlja u mrežnjači. Deo mrežnjače više ne funkcioniše potpuno i simulira pacijentu da vidi nešto što uopšte ne postoji.“

Ova aura traje 30-ak minuta i moze da postane opasna. Tako vozač automobila može da vidi samo praznu ulicu, a da u stvarnosti njom prolazi biciklista. Otkud ta aura nastaje, to pokusavaju da otkriju fizičari uz pomoć kompjuterskih simulacija. Te simulacije ne rekonstruišu u potpunosti mozak, ali zato nekoliko presudnih mehanizama, kaže profesor Ekehard Ssel:

„To su neuroni mrežnjače, koji su medjusobno povezani. Kada tu prolaze elektricni pulsevi, onda imamo talas uzbudjenja.“

Svaka moždana ćelija poseduje antene za prijem i odašiljanje Pritom su izuzetno važni tzv. fidbekovi. Svaka moždana ćelija poseduje antene za prijem i odasiljanje. Putem tih antena može da komunicira sa ostalim celijama i po potrebi da posalje signale koje je upravo primila natrag do drugih ćelija. Te procese su fizičari u Berlinu simulirali na računaru. Profesor Ekehard Ssel kaže:

„Ustanovili smo sledeće. Pretpostavimo da postoji fidbek i da se nas model nalazi u delu u kome ne može da nastane talas uzbudjenja. To bi bio model zdrave osobe. Ali ako sada potisnemo fidbek, onda će se granica protegnuti do dela u kome mogu da nastanu talasi.“

Specijalne pomoćne naočare

To ukazuje na činjenicu da upravo nepostojanje fidbeka, ili povratne reakcije izaziva nastanak talasa uzbudjenja, odnosno migrene. Neki stručnjaci spekulisu da se mozda aura moze spreciti tako sto bi se spolja vestački izazvala povratna reakcija. Samo, kako to izvesti? Istrazivaci iz Juliha predlazu neku vrstu naočara. Specijalni senzori na potiljku mere mozdane talase. Njihovi signali usmeravaju diode koje su smeštene na naocarima. Te diode proizvode svetle, treperave iskre svetlosti. Na taj način se osobi koja nosi ove specijalne naocare sopstveni mozdani impulsi predstavljaju s vremenskim zakasnjenjem kao vizuelni nadrazaji. Upravo ti nadrazaji utiču na neurone u mozgu.

Do sada su naočare testirane samo kod zdravih osoba, i to sa vrlo obećavajucim rezultatima. Da li naočare deluju i kod napada migrene, ostaje da se vidi. Takodje se još ne može reći da li pri njihovoj upotrebi izostaje samo nastanak aure ili čak glavobolje. Jer stručnjaci jos uvek polemišu oko toga da li je aura uzrok nastanka bolova ili samo još jedna propratna pojava.