Grčka: Sigurnosni rizik za NATO?

U Njemačkoj je diskusija o krizi u Grčkoj poprimila još jednu dimenziju. Ovaj put ne radi se o pitanju da li će ta zemlja istupiti iz eurozone, nego da li bi u slučaju izlaska to moglo predstavljati opasnost po sigurnost EU. Hororscenario glasi: ekonomska nestabilnost bi vodila političkoj destabilizaciji Grčke i dovela bi do nereda u cijelom regionu. Talas izbjeglica u pravcu Evrope zbog sukoba u Siriji i mogućeg napada Izraela na Iran, teško da bi se onda mogao zaustaviti na grčkoj granici, što je i vanjska granica EU.

Grčki ministar unutrašnjih poslova Evripidis Stylianidis stoga upozorava: "Ukoliko ne shvatimo da se preko Grčke prelamaju različiti problemi koji pritišću Evropu, onda nećemo biti u stanju da vladamo situacijom. Zato Grčka mora zadržati ekonomsku i političku stabilnost. U suprotnom strahujem da ćemo imati posla sa islamističkom propagandom, sa organizovanim kriminalom, pa čak i sa terorizmom."

Sa ovom argumentacijom ministra iz Atine slažu se prvenstveno političari iz redova njemačkih demokršćana. Sluti se da oni na taj način podržavaju kancelarku Angelu Merkel koja želi da Grčka ostane dio eurozone. Većina građana Njemačke u ovom trenutku nije baš uvjerena kako je to neophodno. Da li bi se to mišljenje promijenilo ako bi se u obzir uzeo i sigurnosni aspekt?

Grčka se ne smije prepustiti Rusima

Ova argumentacija se ne oslanja samo na pitanje mogućeg talasa izbjeglica. Neki političari posežu i za argumentima iz doba hladnog rata. Prezadužena i isfrustrirana Atina bi se mogla okrenuti Rusiji, glasi teza. Finansijski dobrostojeća Rusija ne bi se u Grčkoj angažovala samo na ekonomskom planu. Moskva traži novu stratešku bazu za svoju mornaricu u Sredozemlju, jer je sirijska luka Tartus postala nesigurna.

Ekspert za sigurnost Constanze Stelzenmüller ovakvu geopolitičku argumentaciju smatra "histeričnom". Ova šefica fondacije German Marshall takođe smatra da bi talas izbjeglica iz Sirije mogao zapljusnuti Grčku. Ipak, ne smatra kako je to nerješiv problem. Naravno da bi i moguće zalihe gasa i nafte u istočnom Sredozemlju mogle promijeniti geostratešku važnost Grčke u očima Rusije ili Kine. Ipak, ona ističe kako i Njemačka većinu gasa dobija iz Rusije, pa opet nije zapala u političku zavisnost od Moskve.

Stelzenmüller ne može da zamisli da bi u slučaju izlaska iz eurozone Grčka mogla da napusti i NATO. Ukidanje eura bi, međutim, otežalo Grčkoj da preuzme svoj dio obaveza u sigurnosnom sistemu Zapadne vojne alijanse.        

Turska je strateški partner EU

Christian Mölling iz fondacije Nauka i politika iz Berlina u mogućem izlasku Grčke iz eurozone vidi prije svega ekonomski problem. Država na koju u tom regionu EU mora da obrati pažnju je Turska, smatra on:

"Turska je to pokazala tokom arapskog proljeća, pokazuje to i sada u jeku krize u Siriji. Ona je enormno važan, mada ne i jednostavan partner. Turska postaje sve snažnija i raste njeno samopouzdanje. Bilo bi dobro kada bi EU iskoristila tu snagu i samopouzdanje u svoju korist i to tako da s Turskom barem na vojnom polju razgovara kao s ravnopravnim partnerom. Zašto podržavati državu kao što je Grčka, od koje se u ovom trenutku ne može očekivati previše?"

Autori: Panagiotis Kouparanis / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić