1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Majstorica crne utopije

Sabine Peschel
15. oktobar 2017

Jedna od najvažijih književnica današnjice je na frankfurtskom Sajmu knjiga primila Mirovnu nagradu njemačkih knjižara. Time je istovremeno nagrađena za svoju „političku intuiciju“ i borbu protiv ugnjetavanja.

https://p.dw.com/p/2lrIo
Margaret Atwood
Foto: picture-alliance/empics/C. Young

„Oduševljena sam što ljudi koriste moje likove i što oni imaju ovakav efekat u društu", radovala se Margaret Atwood na početku mjeseca. Njen roman „The Handmaids's Tale” (Sluškinjina priča) prvi put je objavljen 1985. godine, a sada je neočekivano ponovo dobio na društvenoj važnosti zbog snimanja i popularnosti istoimene serije. Likovi iz njene knjige postali su simbolima protesta protiv Trumpa i republikanskog senata u Sjedinjenim Američkim Državama. Knjiga se opet pojavljuje među bestselerima, a televizijska serija je u septembru nagrađena sa čak pet Emmy-ja.

Rad od političke važnosti

Filmstill The Handmaid's Tale
Serija "Handmaid's Tale" snimljena je prema istoimenom romanu Margaret Atwood i u septembru je odlikovan sa pet Emmy nagradaFoto: picture-alliance / Mary Evans Picture Library

Time što je ova poznata kanadska spisateljica primila Mirovnu nagradu, ona je istovremeno primila i najveću političku književnu nagradu svijeta. „Humanost, težnja za pravdom i toleracija karakterišu stav Atwoodove, koja posmatra svijet s budnom svješću i dubokim poznavanjem ljudske priprode, te svoje analize i brige energično i jasno prenosi u svojim romanima. Njene knjige nam pomažu da saznamo ko smo, gdje stojimo i šta smo to dužni sami sebi, ali i mirnoj koegzistenciji u svijetu." Ovako je odbor Udruženja burzi njemačkih knjižara opisao razlog za odabir Margaret Atwood za dobitnicu Mirovne nagrade.

Ova 77-godišnja Kanađanka je uvijek javno komentarisala politička i društvena događanja. Čvrsto se zalagala za proganjane književnike i već decenijama je posvećena zaštiti životne sredine i ljudskih prava. Ona je najuspješnija dobitnica ove nagrade do sada. Autorica je više od 40 djela, među kojima su romani, eseji, kratke priče i lirika, koji su prevedeni na više od 30 jezika. Atwood u svojim romanima često boji društvo u mračne boje i važi za majstoricu distopije. Međutim, njen pesimizam o budućnosti ipak sa sobom skoro uvijek nosi i dozu humora i ironije.

Vizije o budućnosti obojene feminizmom

Buchcover The Heart Goes Last von Margaret Atwood
Roman "The Heart Goes Last" nedavno je preveden na njemačkiFoto: Nan A. Talese

Još od njenog prvog romana „Jestiva žena" (The Edible Woman) 1969. godine, potčinjenost i ugnjetavanje žena je njena centralna tema. Svoje čvrsto feminističko uvjerenje ugrađuje u književne likove koji se bore sa individualnim i kolektivnim nedaćama. U svom najpoznatijem romanu „Sluškinjina priča" u državi u kojoj se svaki korak građana nadgleda, žene su potlačene i korištene kao mašine za rađanje. Radnja se dešava u bliskoj budućnosti u kojoj totalitarna i religiozna grupa muškaraca preuzima moć u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovu knjigu Atwood je pisala 1984. u zapadnom Berlinu, a po njoj je još 1990. godine Volker Schlöndorff snimio film „Sluškinjina priča" u kojem se bavio upravo temom seksualnog izrabljivanja žena.

Jedan od njenih najpozitivnih ženskih likova, koji istovremeno predstavlja i nešto slično njenom književnom alter egu, Atwood prikazuje 2006. u knjizi Moral Disorder. U svom eseju „Payback. Krivica i tamne strane blagostanja" (2008.) ona analizira posljedice svjetske finansijske krize. Ove godine na njemačkom se pojavljuje i njen najnoviji roman o budućnosti pod nazivom „The Heart Goes Last".

Doprinos književnosti budućnosti - 2114. godine

Ova strastvena zaštitnica ptica objavila je i strip roman u tri dijela pod nazivom "Angel Catbird”. Priče o super herojima veoma su popularne među mladim čitačima na području Sjeverne Amerike.  Jedno od njenih djela ostat će skoro čitavo stoljeće pod ključem. Radi se o romanu "Scribble Moon”, koji je Atwood predala norveškom projektu Future Library i koji će biti objavljen tek 2114. godine.

Prošle godine Mirovnu nagradu primila je Caroline Emke za svoj publicistički angažman protiv mržnje i nasilja. Navid Kermani je 2015. nagrađen zbog  „poštovanja kultura i religija“. Ove godine, kada je Margaret Atwood nagrađena za svoje angažovanje za mir u frankfurtskoj crkvi St. Paul, nagrađena je i jedna nepodmitljiva autorica, koja se svom svojom snagom bori protiv ugnjetavanja bilo koje vrste.

Margaret Atwood je rođena 1939. godine u Ottawi. Studirala je Englesku književnost, magistrirala na Ratcliff koledžu u Harvardu, a od 1964. predaje književnost na različitim univerzitetima u SAD-u. Udata je za pisca Graemea Gibsona i ima jednu kćerku. Danas živi u Torontu. Za svoj rad primila je već mnoge nagrade. Prošle godine je za svoje životno djelo dobila kanadsku nagradu National Book Circle Award.