Nema pomaka u sporu oko imena

Posjeta grčkog šefa diplomatije Nikosa Kocijasa Skoplju u julu ove godine, katalog od deset mjera za izgradnju međusobnog povjerenja koje on tom prilikom podnio makedonskim domaćinima, kao i jučerašnja uzvratna posjeta Poposkog i prvi uopšte susret nekog makedonskog zvaničnika sa predsjednikom Grčke, prvi su signali o poboljšanju klime u odnosima dviju susjednih zemalja. Ti odnosi bi u stvari mogli da budu na zavidnoj visini da nema jedne, kao planina visoke prepreke, kako se izrazio Poposki na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Kocijasom – spor oko imena.

Grčka, kao što je poznato, osporava pravo Makedoniji da koristi svoje zvanično ime Republika Makedonija, i tvrdi da to ime implicira na teritorijalne pretenzije, zbog istoimene sjeverne grčke provincije. Grčka takođe optužuje Makedoniju da uzurpira antičku istoriju. Makedonija je, sa svoje strane, već izvršila promjenu državne zastave na kojoj je bio jedan antički simbol i zvanično se deklarisala da nema nikakvih teritorijalnih pretenzija. Zbog spora oko imena, Grčka koristi svoju poziciju kako član Evropske unije i NATO i blokira evroatlantske integracije Makedonije. Međunarodni sud pravde odlučio je da Grčka time krši Privremeni sporazum o uređenju međusobnih odnosa sa Makedonijom.

Ima li mjesta za kompromis oko imena?

Spor oko imena bio je u fokusu i jučerašnjih razgovora dva ministra spoljnih poslova. Pomaka nema, jer, kako je rekao Poposki, „postoje suštinske razlike u pozicijama dviju zemalja“. Grčki ministar Kocijas prokomentarisao je da obje države tragaju za „časnim kompromisom koji će pobijediti iredentizam i ekstremni nacionalizam na obje strane“.

Ali, pomak se u ovom trenutku nije ni mogao očekivati, iako je Poposki, uoči posjete, u intervjuu za grčke novine „Katimerini“, ocijenio da su „stvoreni uslovi“ za rješenje spora koji traje maltene dvije i po decenije. „Sve dok su 'Nezavisni Grci' (politička stranka ANEL) dio koalicione vlade, malo je vjerovatno da će spor oko imena biti riješen. Za 'Nezavisne Grke' neprihvatljiva je čak i zvanična grčka pozicija o složenom imenu koje će sadržati i riječ Makedonija“, ocjenjuje Tanis Dokos, direktor atinske nevladine organizacije Fondacija za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP) u intervjuu za DW. „Pozicija Sirize – ukoliko postoji zajednički stav – daleko je umjerenija, iako bi trebalo reći da je tvrdokorni nacionalizam raširen kroz cjelokupni politički spektar“, ukazuje Dokos. S druge strana, „utisak u Atini je da gospodin Gruevski (makedonski premijer), nikada nije ozbiljno razmišljao o kompromisnom rešenju i da žrtvuje dugoročne strateške interese svoje zemlje. Njegova pozicija da bilo koje rješenje mora biti potvrđeno na referendumu, zbog čega i Grčka mora da učini isto, iako zvuči razborito i demokratski, vjerovatno je u suštini pokušaj da se podrije moguće rješenje. O međudržavnim ugovorima u tako osjetljivim temama, trebalo bi da odluče vlada i parlament“, smatra Tanis Dokos.

Mogućnosti za saradnju ima

Poposki i Kocijas razgovarali su i o implementaciji mjera za izgradnju međusobnog povjerenja. Obje strane rade na poboljšanju klime u odnosima, obje imaju veoma slične strateške interese, rečeno je u odgovorima na novinarska pitanja. Prema Kocijasu, razgovarano je o potencijalima za dalju saradnju u više sektora, kao što su privreda, turizam ili moguće povezivanje energetskih sektora dvaju susjeda. On je podsjetio da je Grčka najveći investitor u Makedoniji. Pored toga, razgovaralo se i o vladavini prava u regionu, borbi protiv organizovanog kriminala i, naravno, izbjegličkoj krizi. Obostrano je naglašeno da je potrebna veća saradnja da bi se napravilo sve što je moguće da se stvore bolji i humaniji uslovi za izbjeglice koje se kreću ka Zapadnoj Evropi. Ograda koju je Makedonija podigla na granici sa Grčkom, prema riječima Poposkog, privremenog je karaktera, jer makedonske vlasti smatraju da ograđivanje u Evropi nije dugoročno niti trajno rješenje problema sa izbjeglicama.

Poposkog je u Atini primio i predsjednik Grčke Prokopis Pavlopulos, a premijer Aleksis Cipras se u to vrijeme nalazio u Briselu.

„Posjeta gospodina Poposkog je dobrodošla jer je to veoma simboličan korak na putu ka normalizaciji odnosa. Susjedne države, države koje imaju mnogo zajedničkih interesa, ali i briga o različitim pitanjima, moraju da učestalo kontaktiraju na različitim nivoima. U posljednje vrijeme ima više kontakata između nevladinih organizacija i to je pozitivan razvoj“, naglašava Tanis Dokos za DW.