Njemačka posrednička uloga u Ukrajini

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (SPD) je dosad pokušavao oprezno pregovarati sa Rusijom i sukobljenim stranama u Ukrajini – slijedeći pritom tradiciju uspješne "politike prema Istoku" koju je bivši njemački kancelar Willy Brandt uveo 70-ih godina 20. stoljeća. No Steinmeiera su njegovi sugovornici ostavili na cjedilu jer njegova diplomacija nije sadržavala jasne političke signale, kritiziraju političari iz redova CSU-a i CDU-a, koji zajedno s SPD-om čine vladajuću koaliciju u Berlinu. S ruskim se predsjednikom Vladimirom Putinom mora strože postupati, zahtijeva nekolicina zastupnika iz Kluba demokršćana.

Ti se zahtjevi pripisuju nadolazećim izborima za Europski parlament. No i ministar vanjskih poslova u ukrajinskoj prijelaznoj vladi Andrej Deščica je od svog njemačkog kolege Franka-Waltera Steinmeiera zatražio energičniji nastup vlade u Berlinu prema Rusiji. Na kraju krajeva, Rusija podržava militantne separatiste koji se bore protiv ukrajinske vojske na područjima oko Luganska i Donjecka koja su proglasila neovisnost, tvrdi Deščica.

Prema izvješću UN-a ondje je pritom došlo do prekomjernog nasilja, mučenja, zlostavljanja i otmica. Zato se u mnogim oblastima na istoku Ukrajine još nisu mogle obaviti pripreme za nadolazeće predsjedničke izbore koji bi se trebali održati 25.05.2014. Ti bi izbori trebali dati važan doprinos stabilizaciji cijele Ukrajine. Pregovori su pod sve većim vremenskim pritiskom.

Opasna vrludava politika i izbjegavanje rizika

Glavni je problem u tome što njemačka kancelarka Angela Merkel negira svoju ulogu posrednice i izbjegava rizik“, zaključuje Stefan Meister. Stručnjak za Rusiju u Europskom vijeću za vanjske odnose u Berlinu tvrdi da Angela Merkel ne bi trebala samo telefonirati s Vladimirom Putinom, nego i otputovati u Moskvu i izravno pregovarati s njim. Napominje da je izravno i brzo djelovanje prijeko potrebno. „Iz različitih sam razgovora u Moskvi načuo da njih više ništa ne može zaustaviti“, kaže Meister komentirajući moguće daljnje korake Rusije na istoku Ukrajine.

Što se tiče sankcija za Rusiju koje su stalno najavljivane i dosad oprezno sprovedene u djelo, Stefan Meister je ukazao na to da je Rusija dosad vrlo dobro procijenila situaciju. Njemačka i EU ne reagiraju na mnogim područjima i ublažavaju sankcije – to je u skladu i sa ruskom računicom. „Ruska politika reagira na silu, a ne na kompromise“, napominje Meister. Na kraju krajeva, ovdje se u prvom redu radi o vjerodostojnosti ako se želi izbjeći dodatna eskalacija situacije u Ukrajini. „Prihvaća li se igranje s vatrom u Moldaviji? Prihvaća li se onda službeno i aneksija Južne Osetije i Abhazije, a možda i igranje s vatrom u Gruziji?“, pita Stefan Meister koji je nekoć radio u Njemačkom društvu za vanjsku politiku.

Nesigurnost kod sankcija

S druge strane, Ernst-Jörg Studnitz, bivši njemački veleposlanik u Moskvi, brani dosadašnju ulogu Njemačke kao posrednika: „Mislim da je to što rade njemački ministar vanjskih poslova i kancelarka iznimno pametno.“ Ne radi se o tome da se Vladimira Putina, koji navodno stoji iza nemira u Ukrajini, ugura u shemu prijatelja ili neprijatelja, nastavlja Studnitz. „Strože mjere poput uvođenja ekonomskih sankcija bi ruskog predsjednika samo dodatno gurnuli u izolaciju, a to je vrlo opasno.“

„Sankcije samo daju ljudima osjećaj da nešto poduzimaju“, kaže von Studnitz sumnjajući u svrsishodnost tih sankcija.

Bivši veleposlanik ukazuje i na Putinovu situaciju te napominje da su poniženja Zapada ostavila tragove. Aneksija Krima je Putinu u isto vrijeme donijela veliku podršku ruskog naroda. Prije toga su mnogi građani prosvjedovali protiv aktualnog ruskog predsjednika. Budu li gospodina iz Kremlja i dalje pokušali stjerati u kut, to bi ruskom predsjedniku samo pružilo još jednu priliku da pokaže čvrstu ruku koja mu služi za stabilizaciju situacije u vlastitoj zemlji, tvrdi. S tim se sumnjama slažu i bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher kao i mnogi stručnjaci za politiku.

Preporuke stručnjaka

Njemački posrednici imaju težak zadatak: Trebaju pronaći pravu ravnotežu između jasne političke granice koja se ne smije prekoračiti i vođenja diplomatije sa puno razumijevanja za sve strane koje su uključene u sukob. Na to obvezuju i snažni gospodarski odnosi između Njemačke i Rusije, ali i Ukrajine, te politički interes za stabilnim mirem u Europi.

„Neutralnost Ukrajine je vrlo važna“, naglašava Christian Hacke. Ovaj politolog s Univerziteta u Bonnu smatra da je jedino rješenje Ukrajina koja nije ni u Europskoj uniji, a ni u NATO-u. Hacke se s tim stavom našao u najboljem društvu. I bivši njemački kancelar Helmut Schmidt se protivi svakom pokušaju EU-a da povuče Ukrajinu na „stranu Zapada“. On je to čak nazvao i megalomanijom birokrata Europske unije.

Karl-Georg Wellmann, opunomoćenik kluba zastupnika CDU-a i CSU-a za pitanje Ukrajine i predsjednik njemačko-ukrajinske skupine zastupnika upozorava na zastrašujuće socijalne sukobe u Ukrajini, koje dodatno potpiruje i neredovita isplata plaća i mirovina. Zato bi se prema njegovom mišljenju trebalo pregovarati o većim pravima za regije, većim mogućnostima odlučivanja i više novca. “Naš je zadatak postaviti Ukrajinu na vlastite noge i omogućiti otvaranje radnih mjesta”, tvrdi ovaj političar iz redova CDU-a.

Stefan Meister iz Europskog vijeća za vanjske odnose se zalaže za dijalog s ljudima s područja istočne Ukrajine koja su proglasila neovisnost. Oni, tvrdi, moraju u svaki slučaj biti uključeni u cijeli postupak.

„Okrugli stol“ kao tračak nade

Nekolicina zastupnika iz nemirnih područja na istoku Ukrajine sudjelovala je i na drugom sastanku takozvanog „okruglog stola“ u Harkivu. No tom događaju nisu pisustvovale samoprozvane vođe regija koje traže otcjepljenje. Arsenij Jacenjuk, šef Vlade u Kijevu, je odbio razgovarati s njima. On ih, naime, naziva „teroristima“.

No, Alexander Trunk, direktor Instituta za istočnoeuropsko pravo na Univerzitetu u Kielu, vjeruje u uspjeh „okruglih stolova“. Sastanci sukobljenih strana su već i u prošlosti dovodili do mirnog završetka revolucija u istočnoj Europi – kao, npr. u bivšem DDR-u.

Zato je njemačko ministarstvo pravosuđa prije 20 godina osnovalo Njemačku zakladu za međunarodnu pravnu suradnju kako bi pružala pravne savjete zemljama koje provode velike reforme ili su u procesu izgradnje.

„Dosad je preuzeto 40-50 posto njemačkih sugestija“, procjenjuje Trunk.

I njemački posrednik Wolfgang Ischinger želi nastaviti s tim pozitivnim rezultatima. Ovaj cijenjeni diplomat po nalogu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) vodi okrugli stol za rješenje sukoba u Ukrajini. Sljedeći, odnosno treći sastanak okruglog stola, zakazan je za danas (21.05.2014.) u Čerkasiju.