Bundestag prihvatio Lisabonski sporazum
24. travnja 2008
Glasovima 515 od 574 zastupnika, što je mnogo više od nužne dvotrećinske većine, njemački je Bundestag danas (24.4.) usvojio takozvani Reformski sporazum iz Lisabona, svojevrsni Ustav Europske unije. Protiv Sporazuma su se izjasnili samo zastupnici stranke Ljevice. Glasovanju je prethodila rasprava u kojoj, uz strastveni pledoaje za Europu, nije izostala ni kritika.
Ugovor je solidan temelj koji Europsku uniju čini snažnijom i učinkovitijom nego ikada do sada i od kojega će i Njemačka imati velike koristi, ustvrdila je kancelarka Angela Merkel (CDU). "Godinama smo se bavili sami sobom. Razdoblje neizvjesnosti i paraliziranosti mora proći. Važno je da pogled sada možemo uperiti u budućnost", izjavila je šefica vlade u Berlinu.
"Veliki dan za Njemačku i Europu"
Vođa socijaldemokrata Kurt Beck je pozdravio ugradnju Europske povelje o ljudskim pravima i mogućnosti građanskog referenduma u Reformski sporazum te primijetio kako on – unatoč nedostatku socijalne odrednice – ipak daje priliku za jačanje radničkih prava. Ovo je veliki dan za Njemačku i Europu, poručio je šef liberala Guido Westerwelle: "S nama i oko nas su samo prijateljske zemlje i države okupljene pod zajedničkim krovom EU-a. Za kontinent na kojem je rat bio normalna pojava to je srednja senzacija."
Europa je odgovor na pitanje kako se čovječanstvo pravedno, demokratski i ekološki savjesno može uhvatiti u koštac s izazovima globalizacije, rekao je čelnik kluba zastupnika Zelenih Jürgen Trittin, ali i upozorio: "Ako želimo prevladati sumnjičavost prema Europi, moramo prestati s podvojenom politikom zaklinjanja u Europu s jedne i istodobne nacionalne blokade s druge strane."
Vojni karakter i neoliberalni duh
Na Lisabonski sporazum oštro se okomio šef stranke Ljevice Lothar Bisky rekavši da "ovaj Reformski ugovor ne odašilje mirovni signal." Bivšeg komunista ne smeta samo navodno militantni karakter sporazuma nego i njegov tobože neoliberalni duh. "S našom je savješću nespojiva potpora politici koja poduzećima osigurava basnoslovne profite, a za radnike ne poznaje ni minimalnu plaću", zaključio je Bisky.
Reformski ugovor iz Lisabona – svojevrsni nadomjestak za propali Ustav Europske unije – na snagu bi trebao stupiti početkom iduće godine. Njime se, među ostalim, ukida mogućnost veta pojedinih vlada na zajedničke odluke te jačaju europske institucije. Od 27 članica EU-a Ugovor je dosad ratificiralo devet zemalja. Suglasnost na današnju odluku Bundestaga još mora dati gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat na svojoj sjednici 23. svibnja.