Odakle novac za reformu vojske Srbije?
11. listopada 2009
Prijedlog Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obvezi koji je na stolovima zastupnika, predviđa reformu pričuvnog sastava Vojske Srbije koji bi bio podijeljen na aktivni i pasivni. Ročnici koji se odluče za pristupanje aktivnom sastavu imali bi obuku do 45 dana godišnje kako bi ih se i osposobilo za složenije zadatke u obrani. Pripadnici pasivne pričuve imali bi obuku do 15 dana u godini. Njihova namjena bi bila prije svega ona u civilnoj zaštiti, dakle za pomoć stanovništvu u slučaju prirodnih katastrofa.
Civilno služenje - ili pomoćni radnici komunalaca?
Povrh toga, radi se i na zakonu gdje bi alternativa ročnoj službi u vojsci bila i civilna služba. To bi značilo da se ročnici mogu odlučiti za društveno koristan rad u državnim institucijama. Međutim, dosadašnja iskustva pokazuje kako taj način služenja obveze prema državi ima velikih nedostataka. Antonije je služio u poduzeću "Gradsko Zelenilo". On tvrdi da devet mjeseci nije prošao baš nikakvu obuku - ni vojnu ni civilnu. "To je bio običan fizički rad, gdje smo mi praktično bili pomoćna radna snaga radnicima koji već tamo rade. Ne vidim kako bi doprinosili obrani zemlje, osim ako je možda bio smisao da naučimo rukovati grabljama i da njima navalimo na nekog budućeg neprijatelja."
Milijuni eura za toliko radnih mjesta
Prema mišljenju Aleksandra Radića, nema potrebe za promjenama uvjeta pod kojima se civilno služi vojni rok, jer će i to nestati kada budu stvoreni uvjeti za potpunu profesionalizaciju vojske. Međutim, Radić smatra da Srbija zasad nema novca za potpuno profesionalnu vojsku: "Profesionalizacija vojske je obećana prebrzo. Nisu doneseni potrebni propisi, a najveći problem jest što nije definirano, odakle bi se plaćao toliki broj profesionalaca. Vojni budžet u ovom trenutku ne može pokriti političke ambicije i da se tek tako otvori toliko radnih mjesta". Stručnjaci procjenjuju da bi za završetak procesa profesionalizacije oružanih snaga Srbije bilo potrebno nekoliko stotina milijuna eura.
Autor: Vladimir Minić, Beograd
Odg. ur.: A. Šubić