Pravno besprijekorno, politički upitno

Prof. dr. Herbert Küpper, direktor Instituta za istočno pravo u Münchenu, smatra da za sudjelovanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine na izborima u Hrvatskoj nema pravnih zapreka: «To je pitanje o kojem svaka država može sama odlučiti i jedino što Republika Hrvatska pritom mora uzeti u obzir jest da poštuje suverenitet BiH nad njenim teritorijem i državljanima. No, to se odnosi samo na postupak izbora. Oni moraju biti provedeni ili uz pristanak Bosne i Hercegovine ili se mogu održati samo u hrvatskim diplomatskim predstavništvima.»

Dvostruku pravnu utemeljenost postojeće regulative potvrđuje i dr. Joseph Marko, profesor međunarodnog prava sa Sveučilišta u Grazu u Austriji: «S jedne strane je nacionalno, ustavno pravo Hrvatske, a s druge bilateralno, međunarodno pravo određeno Daytonskim sporazumom koji omogućava dvostruko državljanstvo.»

Jedinstveni slučaj na svijetu

Da konstitutivni narod jedne države bira u drugoj zemlji je jedinstvena pojava na svijetu, dodaje Marco: «Tu postoji čitava skupina – prema austrijskoj pravnoj terminologiji bi se ona zvala narodna skupina – koja ima status konstitutivnog naroda u jednoj drugoj državi. To je vrlo neuobičajno i utoliko je ova regulativa između Bosne i Hrvatske jedinstvena.»

Prof. Küpper pojašnjava zašto sličnih slučajeva nema nigdje drugdje u suvremenim demokracijama: «U zapadnoj Europi se to pitanje ne nameće, jer se nacija ne određuje etnički. Na zapadu i sjeveru Europe se tradicionalno država definira kao zajednica njenih građana, dakle pripadnost naciji se definira posjedovanjem njenog državljanstva. Pitanje etničke pripadnosti je tu potpuno svejedno. Na primjer, Francuska nikada nije povukla pitanje državljana Italije koji govore francuski. To je strano zapadnoeuropskom načinu razmišljanja i to etničko načelo koje stoji iza toga može se naći u istočnoj i srednjoj Europi. Takve institucije imaju smisla samo u takvom ideološkom okruženju, na primjer na istoku Europe u jeku raspada država kao što je bio Sovjetski Savez. Što se Madžarske i njezina odnosa prema madžarskoj manjini u susjednim zemljama tiče, i tu je donekle riječ o raspadu države nakon sporazuma u Trianonu, kada je i njoj oduzet velik dio teritorija.»

U suprotnosti s demokratskom tradicijom

Unatoč međunarodnopravnoj besprijekornosti zakonskog rješenja, obojica stručnjaka sudjelovanje bosanskohercegovačkih Hrvata na izborima u matici zemlji ocjenjuju problematičnim. «Činjenica da Hrvati iz Bosne i Hercegovine imaju i u Hrvatskoj primjerena politička prava zapravo ne predstavlja nikakve probleme, jer se tu radi o političkoj participaciji u susjednoj zemlji. No, dvostruko državljanstvo znači mnogo više od političkih prava – na primjer, lakši pristup vizama za ulazak u zemlje Šengenskog sporazuma i slično. Utoliko se u BiH može osjetiti i određena zavist prema tamošnjim Hrvatima koji svojim dvostrukim državljanstvom uživaju prednosti kakve drugi građani te zemlje nemaju», ističe Marco.

Küpper dodaje: «S jedne strane, o događajima u Hrvatskoj odlučuju osobe koje uopće ne podliježu zakonima Hrvatske i utoliko niti ne osjećaju na vlastitoj koži posljedice svog političkog izbora. A s druge, lojalnost Hrvata u BiH se preusmjerava sa zemlje u kojoj doista žive, dakle Bosne i Hercegovine, na Hrvatsku u kojoj nemaju stalno mjesto boravka. Dakle, s pozicija teorije demokracije je takva odluka u najmanju ruku problematična. Zato na primjer njemački državljani, koji ne žive u Njemačkoj već više od 25 godina, nemaju pravo glasovati na izborima. Smatra se da su oni predugo izvan zemlje i njima se ne može povjeriti odgovornost da izborom odlučuju o političkoj sudbini zemlje.»

Izborna manipulacija iz radionice HDZ-a

Obojica međunarodnih pravnih stručnjaka otvoreno kritiziraju postojeći Izborni zakon u Hrvatskoj. Tako Marco veli: «Ako pogledamo povijest promjena Izbornog zakona u Hrvatskoj, onda je očito kako je svojedobno HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana stvorio tih dodatnih 12 zastupničkih mjesta za Hrvate u inozemstvu kako bi osigurao jasnu većinu HDZ-a u parlamentu. Utoliko je tu riječ o vrsti izborne manipulacije koja je provedena promjenom Izbornog zakona u samoj Hrvatskoj.»

O biračkom pravu bosanskih Hrvata u Hrvatskoj prof. Küpper na kraju zaključuje: «Politički to nije problem, prema međunarodnom pravu je to u redu, dok se s tim slaže država Bosna i Hercegovina. Problem jesu zakoni same Hrvatske. Jer, 1997. je to upisano u Ustav, u članak 45. točku 2. Vi u Hrvatskoj imate problem da ako tu nešto želite promijeniti, morate istovremeno mijenjati i Ustav s odgovarajućom većinom u parlamentu.»