Da li je SSSR oslobodio ili okupirao Bugarsku?
9. septembar 2019
"Pješak prelazi preko opasne raskrsnice. Zdesna velikom brzinom stiže Opel braon boje. Slijeva se još većom brzinom iznenadno pojavljuje Moskvič koji udara jednog pješaka i pretvara Opela u gomilu gvožđa. Pješak ostaje vezan za invalidska kolica 45 godina. 30 godina poslije toga novi vlasnici Moskviča organizuju izložbu pod motom "Kako je Moskvič spasio pešaka od Opela”.
Tako dramatične događaje u Bugarskoj od prije 75 godina i njihov odjek danas slikovito za DW opisuje politolog Danijel Smilov.
Petog septembra 1944. Sovjetski Savez je objavio Bugarskoj rat. Bugarska je do tog trenutka bila vrlo prijateljski nastrojena prema Njemačkoj, ali i pored toga neutralna. Nova demokratska vlada je potisnula Vermaht iz države, ili ga je razoružala, pa čak i potopila 74 njemačka ratna plovila u Crnom Moru. Uprkos tome, iako je Sofija htjela da objavi rat Njemačkoj, Crvena Armija je 8. septembra okupirala zemlju. A 9. septembra 1944. je nekoliko oficira I komunista pučem svrglo legitimnu bugarsku vladu. Zemlja je poslije toga 45 godina bila vjeran satelit Moskve. A do 1989. je u Bugarskoj i Sovjetskom Savezu zvanično tumačenje istorije glasilo: "Slavna Crvena Armija je oslobodila Bugarsku od fašizma”.
Na 75. godišnjicu tog događaja, ruski kulturni centar u Sofiji je 9. septembra 2019. otvorio izložbu pod nazivom "Oslobođenje Bugarske”. Ta izložba je bila bugarski ogranak izložbe "75 godina od oslobođenja Istočne Evrope od nacizma”, kako je to prenio organizator.
Oštar odgovor Sofije
Bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova smatra da to nije u redu i objavilo je neobično oštru protestnu notu. "Bez dovođenja u pitanje doprinosa SSSR-a pobjedi nad nacizmom u Evropi, ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da je bajonet sovjetske armije pola vijeka u Istočnoj Evropi značio samo represalije, tlačenje građanske svijesti, deformisanje ekonomskog razvoja i izolaciju od dinamičnog razvoja u naprednim evropskim državama”, moglo se tu pročitati. Ministarstvo spoljnih poslova je uz to od ruske ambasade zatražilo da ne podržava "upitnu istorijsku tezu ("oslobođenje”)”.
Ova reakcija je za mnoge posmatrače bila iznenađenje. Jer, Bugarska, članica NATO-a i EU-a, uvijek je vrlo oprezno postupala prema Rusiji. Posljednjem bugarskom caru Borisu III, koji je umro u misterioznim okolnostima 1943. poslije jednog susreta sa Hitlerom, pripisuje se rečinica koju mnogi i danas smatraju ispravnom: Bugarska bi morala "da bude uvijek sa Njemačkom i nikada protiv Rusije”.
Do današnjeg dana je stav građana Bugarske prema Rusiji ostao podijeljen. Aktuelna vlada u Sofiji podržava sankcije protiv Moskve, ali istovremeno očijuka sa ruskiim energetskim projektima u zemlji i ostaje na distanci sa optužbama zapadnih zemalja na račun Moskve zbog slučaja Skripalj.
Vlast u Moskvi je posljednjih godina više puta napominjala da od Sofije ne očekuje neljubazne gestove. A poslije note bugarskog Ministarstva spoljnih poslova stigla je i odgovarajuća reakcija. Naučni direktor Ruskog muzeja ratne istorije, Mihail Mijagkov, za agenciju TASS je rekao da Bugari pokušavaju da zaborave istoriju velikog otadžbinskog rata i da relativizuju ulogu Sovjetskog Saveza u oslobađanju Bugarske od nacizma. Ruski senator Vladimir Džabarov je na to u izjavi za TV RT-u dodao da je optužba da je Moskva instalirala okupatorski režim u Bugarskoj neprihvatljiva. I da bi bugarski predsjednik morao da reaguje.
"Mnogi osjećaju nostalgiju za socijalizmom"
To bugarski istoričari vide sasvim drukčije. U intervjuu za DW Ljudmil Spasov, profesor univerziteta u Plovdivu, govori o sovjetskoj okupaciji zemlje. "Gotovo 50 godina su u Bugarskoj vladale moskovske marionete koje su više puta dovodile u pitanje egzistenciju bugarske države. Mislim na pokušaje da se Bugarska prisajedini Jugoslaviji kao sedma republika ili Sovjetskom Savezu kao 16. Republika”.
Kalin Janakijev, profesor Univerziteta u Sofiji, kritikuje stav mnogih Bugara koji po njemu pogrešno interpretiraju događaje poslije 9. septembra 1944. "U poređenju sa drugim zemljama poput Poljske, Češke ili Mađarske, Bugarska se još nije suočila sa sovjetskom agresijom. Mnogi ljudi još osjećaju nostalgiju za "socijalizmom”, i još uvijek se vode sporovi oko toga šta bi đaci trebalo da uče o tome ponižavajućem periodu bugarske istorije.”
Ruska izložba u Sofiji se otvara 9. septembra. A u oktobru građani Sofije biraju novog gradonačelnika. Desnokonzervativna vlada Bojka Borisova hoće da njena kandidaktinja bude ponovo izabrana na tu funkciju. A za to bi bila korisna konsolidacija birača koji su skeptični prema Rusiji, komentariše za DW Danijel Smilov. A druga kandidatkinja, ona koju podržavaju socijalisti, važi kao naklonjena Rusiji. Oštra nota Ministarstva spoljnih poslova bi mogla da pomogne uspjehu Borisova u Sofiji, kaže Smilov.