1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uoči europskih izbora: Jaki Zeleni, slab SPD

Jens Thurau
3. mart 2019

Još tri mjeseca su ostala do izbora za Europski parlament. Njemačke stranke polako započinju predizbornu kampanju. Prije svih bi za SPD moglo biti kritično.

https://p.dw.com/p/3E79H
Deutschland SPD-Delegiertenkonferenz zur Europa-Wahl
Foto: picture-alliance/dpa/J. Carstensen

Ministrica pravosuđa Katarina Barley nije bila zaista oduševljena kada je saznala da treba biti nositelj liste SPD-a za izbore za Europski parlament. U oktobru prošle godine je šefica SPD-a Andrea Nahles morala iskoristiti svoju snagu ubjeđivanja da bi uvjerila omiljenu ministricu da to prihvati. "Ja moje mjesto vidim u Berlinu, Andrea", navodno je Barley prvobitno odgovorila kada ju je Nahles pitala. U konačnici je Barley ipak popustila.

Trend pada popularnosti SPD-a u Europi

Sada bi ona socijalno orijentiranim programom trebala osvojiti glasove birača. Jedan zahtjev: Povećanje minimalne dnevnice, u Njemačkoj do 12 eura. "Na svakom mjestu u Europi ljudi trebaju moći živjeti od vlastitog rada", rekla je Barley prije sedmicu kada je vrh SPD-a usvojio prijedlog izbornog programa za europske izbore. Drugi bitan zahtjev SPD-a: Odbraniti Europu otvorenih granica od rastućeg desničarskog populizma posvuda u Europi.

Manfred Weber im DW Interview
Manfred Weber želi biti novi predsjednik Europske komisije Foto: DW/R. Wiederwald

SPD na oskudnih 18 posto

Zašto je Barley najprije oklijevala sa kandidaturom pokazuje pogled na aktualna isptivanja javnog mnijenja: Kada bi sada bili izbori za Europski parlament SPD bi dobio 18 posto njemačkih glasova. Do sada je SPD u Europi uvijek bio nešto jači nego na nacionalnim izborima, 2014. godine je osvojio 27,2 posto glasova. No sada SPD-u - kao i u Njemačkoj - ankete na izborima za Europski parlament predviđaju jasno manje od 20 posto glasova. Unatoč Barleyevoj.

Dolazi li Weber nakon Junckera?

Unija se pak može nadati znatno boljim rezultatima. CDU i CSU bi, kada bi se sada održavali europski izbori, sa svojim nositeljem liste Mafredom Weberom (CSU) dobili 33 posto glasova, što je nešto malo više u odnosu na ispitivanja o tome koliko bi dobili kada bi se sada održavali izbori za Bundestag. Weber nije samo kandidat CDU/CSU na europskim izborima, nego i Europske pučke stranke, koja okuplja sve konzervativne europske stranke. Weber ima velike planove: "Kandidiram se kako bih postao predsjednik Komisije!", najavio je on sredinom januara. Glavnu temu konzervativaca u predizbornoj kampanji za europske izbore skicirao je generalni tajnik CDU-a Paul Ziemiak u ponedjeljak u Berlinu: "Kako ćemo osigurati naše vanjske granice EU i kako organizirati postupak izdavanja azila u Europskoj uniji?"

Deutschland Parteitag Die Grünen in Leipzig
Zeleni se nadaju najboljim rezultatima na europskim izborimaFoto: picture-alliance/dpa/H. Schmidt

Zeleni u vrtoglavom usponu

Zeleni se u anketama, koje se odnose na popularnost na nacionalnom nivou mjesecima nalaze u vrtoglavom usponu i nadaju se najboljim rezultatima do sada na europskim izborima. Stranka je upravo obznanila da joj se prošle godine priključilo 10.000 ljudi, zbog čega sada broji oko 75.000 članova. Prije svega u istočnonjemačkim zemaljama Thueringenu i Brandenburgu, koje zapravo nisu uporišta Zelenih, je zabilježen porast članstva. Šef stranke Robert Habeck je o tome za DW rekao: "To nam naravno izvanredno pomaže. To je 15 posto više udarne i borbene snage. Na istoku Njemačke je to još relevantnije jer tu je jedna od najslabijih baza!"

Važni izbori za zaštitu klime

Za europske izbore posljednje ankete predviđaju Zelenima osvajanje oko 19 posto glasova - to je osam posto više u odnosu na prethodne izbore prije pet godina. Nositelj liste Sven Giegold je na stranačkom Kongresu u Leipzigu u novembru rekao: "Ovi europski izbori će biti jedni od posljednjih velikih izbora širom svijeta koji dolaze na vrijeme da bi se preuzelo kormilo kada je riječ o zaštiti klime". No i kod Zelenih je upozorenje od desničarskog populizma visoko na dnevnom redu. 

AfD predlaže "Dexit"

Upravo njemački desničarski populisti iz "Alternative za Njemačku" (AfD) bi, prema anketama, mogli dobiti oko 10 posto glasova. 2014. godine je AfD, čije je težište tada bila skepsa prema EU, ušao u Europski parlament sa osvojenih 7,1 posto glasova. Ugledni predstavnici poput bivšeg predsjednika Saveznog udruženja njemačke industrije (BDI), Hans-Olaf Henkela, su bili tada kandidati AfD-a, ali su kasnije napustili stranku kada je sve više počela skretati u desno. U Europskom parlamentu sjedi i šef AfD-a, Joerg Meuthen, koja sada fungira kao nositelj liste AfD-a. AfD zahtijeva "Dexit", dakle izlazak Njemačke iz EU. No samo, kako se navodi u njihovom predizbornom programu, ako stranke koje su skeptične prema euru i Briselu ne uspiju provesti reforme.

Deutschland Berlin Kongress Demokratie in Europa Janis Varoufakis
Yanis Varoufakis se kandidira u NjemačkojFoto: picture-alliance/dpa/P. Zinken

Ljevica i FDP izjednačeni

I stranka Lijevih i FDP se nadaju da će moći ostvariti uspjeh na izborima za Europski parlament. Prema ispitivanjima javnog mnijenja obje stranke bi mogle osvojiti 6 do 8 posto glasova, što bi prije svega za Liberale bio uspjeh. 2014. godine su osvojili svega 3,4 posto.

Jedan Grk ljevičar u Njemačkoj

Pošto među velikim zemaljama EU samo u Španjolskoj i Njemačkoj još nema izbornog praga kada je riječ o europskim izborima, Njemačka postaje poprište za bizarne male stranke. Tako bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis se kandidra u ime stranke koja se zove "Demokrate u Europi". I to iz Njemačke. On je ranije vodio žestoke verbalne okršaje sa tadašnjim ministrom financija Wolfgangom Schaeubleom iz CDU-a, danas hvali Njemačku: "Ovo je najbolje mjesto za rad na našoj demokratiji u Europi!"

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android