"Protest male manjine"
9. novembar 2020
Više od 20.000 ljudi je u subotu u Lajpcigu protestovalo protiv mjera Vlade za suzbijanje pandemije. Skup je najprije tekao mirno, dok policija nije riješila da ga raspusti zbog nepoštovanja higijenskih mjera. Prema policiji, oko 90 odsto učesnika nije nosilo propisane maske, a nije držano ni odstojanje.
Na okupljanje je pozvala organizacija Querdenker koju mnogi neki mediji opisuju kao desničarsku.
Nekoliko hiljada demonstranata zadržalo se i kada su protesti potom postali nasilni. Uz to se u četvrti Konevic, poznatoj po prisustvu radikalnih ljevičara, okupilo oko 500 osoba „spremnih na nasilje“ koje su zapalile barikade.
Bilans ovog dana u Lajpcigu bila su 102 krivična djela, od kojih 14 napada na policajce i 13 nanošenja tjelesnih povreda. Bilo je i napada na novinare. Privedeno je 13 osoba.
Prethodno je Viši upravni sud oborio odluku gradskih vlasti i dozvolio okupljanje do 16.000 osoba, ali bez protestne šetnje, koja se ipak desila. Policija pak nije spriječila šetnju već je samo pokušavala da iskontroliše masu.
„To je u raznim pogledima bio skandalozan dan“, piše lokalni list Lajpciger folkscajtung. „Najprije je Viši upravni sud dao zeleno svjetlo da se usred grada odigra događaj na kojem bi u velikom stilu mogao da se proširi virus. Onda su došli demonstranti koji su, istina, većinom bili miroljubivi, ali ih je bilo briga za higijenske mjere."
„Na poslijetku je država kapitulirala pred razularenom masom kojoj je dopušteno da uradi nešto što ovaj grad nije zaslužio: ljudi koji vjeruju da živimo u diktaturi obišli su krug ulicama oko centra grada – aludirajući tako na šetnje tokom mirne revolucije 1989. godine. Policija ih je na kraju pustila da to čine jer je, uprkos velikom broju policajaca, bila brojčano nemoćna da zaustavi šetnju", kritikuje list iz Lajpciga.
Miteldojče cajtung (Hale) piše o „oglednom primjeru“ kako su institucije poput sudova i policije upregnute za potrebe organizacija koje su najavile proteste, ali koje nisu spremne da preuzmu odgovornost „ni za to što se nije držalo odstojanje, ni za obavezu nošenja maske, ni za antisemitske ispade, ni za huligane i neonaciste koji su htjeli da pokažu mišiće. Niti za ljevičarske ekstremiste koji su u četvrti Konevic iskoristili haotično stanje za svoje ciljeve.“
Minhenski Zidojče cajtung navodi da je radni zadatak policije bio negdje između „nezahvalnog i nemogućeg“, jer je valjalo urazumiti desetine hiljada ljudi. „Ali, kada se podvuče crta, nedovoljno je da policija slegne ramenima i kaže da nažalost ništa nije mogla da preduzme. Pa ko onda može?“
List Handelsblat (Diseldorf) piše da njemački Ustav štiti slobodu mišljenja i okupljanja te da je dobro što njemački sudovi donose odluke u skladu sa zakonom, a ne političkim oportunizmom. „Pozivi na zabranu korona-demonstracija uz argument da se tamo ionako niko ne pridržava nošenja maske i odstojanja mogu jedino biti municija za teoretičare zavjere.“
„Većina građana odlučno podržava politiku Vlade u doba korone. A opet, to ne znači da je svaka pojedinačna mjera smislena i zato je važno da se o tim pravilima raspravlja. Najbolje tamo gdje je i mjesto demokratskim debatama – u parlamentu“, piše Handelsblat, uz konstataciju da debata u Bundestagu vjerovatno ne bi zadovoljila one koji su demonstrirali u Lajpcigu.
„Ali, još možemo biti sigurni da protest u Lajpcigu predstavlja samo malu manjinu, i zato možemo i moramo da istrpimo ono što se tamo dešavalo. Mi smo narod – a ne oni koji su u subotu protestovali na ulicama bez ikakvog poštovanja, pristojnosti i uviđavnosti“, dodaje list.
Noje osnabriker cajtung zaključuje: „Masovna okupljanja gdje već u najavi nikog nije briga za nošenje maske jesu ogoljeni egoizam. Jer, pojedinac nema prava da samostalno odluči hoće li se izložiti riziku od zaraze – ako tako može da postane prijetnja za druge koji se ponašaju pažljivo.“
priredio Nemanja Rujević