Pokušaj ukidanja bijelog hljeba i u RS

Po uzoru na ukidanje „bijelog hljeba“ u državnim institucijama, poslanička grupa Napredna srpska u parlamentu RS, pokrenula je inicijativu za izmjenu Zakona o radnim odnosima u državnim organima i Zakona o statutu funkcionera jedinica lokalne samouprave. Izmjene su usvojene u formi nacrta a vladajuća koalicija našla je način da cijelu stvar odgodi, tako što će ovo pitanje staviti na stručnu raspravu (!?). Iako svi deklarativno podržavaju izmjene, problem je očigledno u velikom broju funkcionera koji su godinama na „državnim jaslama“ i koji su od 2006. godine kadrovi vladajuće koalicije.

„Vladino mišljenje je da ova dva predložena zakona ne nude cjelishodno rješenje problema. Dakle, Vlada RS nema problem sa ukidanjem bijelog hljeba ali ovi zakoni kako su definisani, neće moći odgovoriti tom zadatku. Zakon čije su izmjene predložene datira iz 1994. godine a nakon toga doneseno je još 9 zakona koji se praktično referišu na ovu oblast tako da bi donošenje ovog zakona, bez ostalih, dovelo do određenih pravnih poteškoća“, kaže ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić.

Preuzeti odgovornost za svoje postupke

Pravo da primaju platu šest mjeseci nakon isteka mandata (državni i federalni nivo godinu dana) ima predsjednik RS, poslanici u Narodnoj skupštini, delegati u Vijeću naroda, predsjednik Vlade, ministri kao i ostala lica koja bira i imenuje Narodna skupština. Samo u prošlom sazivu ovo pravo koristilo je 28 poslanika za šta je izdvojeno oko 300 hiljada maraka. Upravo zbog toga pojedini poslanici traže da se prestane sa ovim i da svako preuzme odgovornost za svoje postupke.

„Početak ukidanja tih privilegija je test za sve narodne poslanike koji se kroz svoje političke partije deklarišu da jesu za smanjenje javne potrošnje, to je test u kojem oni treba da krenu od sebe. Kada krenete od sebe i predložite da se ukine neka privilegija onda možete da pričate svima ostalim da mogu da rade na uštedama“, rekao je Adam Šukalo, lider stranke Napredna srpska obrazlažući izmjene zakona u Narodnoj skupštini RS.

Opozicija u RS upravo poziva na izmjenu svih potrebnih zakonskih rješenja kako bi benificije za funkcionere kojima istekne mandat bile što prije ukinute. Na taj način biće kažu poslata snažna poruka javnosti da su i političari spremni na solidarnost u ovim teškim vrmenima.

Ili jesi ili nisi

„Ovdje je vrlo jednostavno pitanje, ili jesi ili nisi. Podržaćemo zakon i u nacrtu i ako se pojavi u formi prijedloga. Mislim da i ostali treba da se jasno izjasne da znamo u kom pravcu da idemo i da znamo da li treba da pravimo neko kompromisno rješenje u ovom trenutku. Ovo će se morati desiti. Prije ili kasnije, vidimo na državnom nivou je usvojen isti zakon i ostali nivoi idu u tom pravcu i ovo nije pitanje da li to neko želi ili ne želi već što teška ekonomska situacija ovo nalaže kao prioritet svih prioriteta“, kaže Miroslav Brčkalo (PDP).

Poslanici su dali apsolutnu podršku ovom zakonu tokom glasanja u formi nacrta uz amandmane vladajuće koalicije da se izmjene zakona upute na stručnu raspravu u trajanju od 60 dana. U vladajućoj koaliciji žele, kako kažu, da se jasnije precizira zakon te da bude u skladu sa Ustavom.

„Tražimo da se ovo pitanje riješi jednoznačno. Nikakav problem nije što se tiče mene ili kluba SNSD-a, što se mene tiče nije trebao da ga bude ni protekle 22 godine. Ne učestvujem u raspravi, ne vidim šta bi o jednom zakonu, koji ima samo jedan član, trebali da razgovaramo. Ovdje je dovoljno što smo u klubu razgovarali da podržimo ovaj nacrt zakona. I šta sada, treba da trošimo sate, sa nekom pričom....ovdje je samo pitanje ima li podrške ili nema“, rekao je Radovan Višković, šef kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS.

Konceptualno, neće moći

Međutim, iskustva govore da će političari teško sjeći granu na kojoj sjede, posebno jer je ova politička garnitura u RS na vlasti od 2006. godine. U prilog tome idu i najave iz Vlade RS da izmjene ovih zakona „treba sagledati u širem kontekstu“ a potvrda je i posljednja izjava Lele Rešić: „Da bi se ukinule sve te povlastice trebalo bi napraviiti određene izmjene u Zakonu o ministarskim imenovanjima, Zakonu o Vladi, Zakonu o imenovanju narodnih poslanika, zatim Zakonu o državnim službenicima, o državnoj upravi itd. Bijeli hljeb u RS traje šest mjeseci, na nivou BiH i Fedeaciji je godinu dana. U Federaciji i BiH pravo na to imaju praktično sva imenovana lica, uključujuči i savjetnike, dok je u RS potpuno druga koncepcija. Ideja uopšte nije problematična za Vladu RS, ali iz pravnih razloga, konceptualno, cijenimo da je ovo preuranjeno“.

Dakle jasno je kakva sudbina čeka ovaj zakon na krajnjoj instanci. Podrška u formi nacrta ne znači mnogo jer je Vlada na neki način najavila stopiranje izmjena u formi prijedloga, zbog „konceptualne preuranjenosti“. Samo u proteklih šest godina oko 500 funkcionera u BiH koristilo je bijeli hljeb i na to je potrošeno preko osam miliona maraka. Za neke nivoe vlasti, konceptualno, taj iznos očigledno ne predstavlja bitnu stavku u budžetu.