Intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti u vezi s Ukrajinom

„Kancelar Olaf Scholz putuje u nedjelju (6.2.) u Washington u svoj inauguracioni posjet. Tamo će se u ponedeljak sastati s američkim predsjednikom Josefom Bajdenom", piše na sajtu njemačke Vlade, te se dodaje: „Središnja tema posjete će biti aktuelna pitanja sigurnosti u Europi i odnosa naspram Rusije. Međutim, na dnevnom redu su i druge važne teme, počev od prioriteta njemačkog predsjedavanja G7 i borbe protiv pandemije korone do pitanja svjetske trgovine."

Prije polaska za Washington Scholz se osvrnuo na razmjenu mišljenja s važnim njemačkim partnerima u vezi s krizom u Ukrajini. "Bliska koordinacija između europskih partnera kao i sa SAD je veoma važna", rekao je on za list „Bild am Sonntag".

„Cilj je Kremlju prenijeti zajedničku poruku: kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine imalo bi teške posljedice po Rusiju – politički, ekonomski i geostrateški. U tome se slažu svi europski saveznici."

Prema informacijama ovog lista, kancelar je u petak telefonirao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Borisom Johnsonom, a potom su u subotu također telefonski razgovarali i Macron i Johnson.

U ponedjeljak francuski predsjednik putuje u Moskvu gdje će ragovarati sa svojim domaćinom Vladimirom Putinom.

Potom Macron, jednako kao i poljski predsjednik Andžej Duda, planiraju doći u Berlin. Osim toga, u glavnom gradu Njemačke će gostovati šefovi država i vlada tri baltičke države Litve, Letonije i Estonije. Svi ovi razgovori su vezani za ukrajinsku krizu.

Baerbock putuje u Ukrajinu

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Bearbock putuje u ponedeljak (7.2.) u Ukrajinu. Kako je priopćila glasnogovornica Ministarstva, Bearbock će se sastati s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom.

U kasnim večernjim satima, Bearbock će otputovati u istočnu Ukrajinu, gdje planira u utorak posjetiti takozvanu liniju kontakta između ukrajinskih vladinih trupa i separatista koje podržava Rusija u zoni sukoba u Donbasu. Glasnogovornica je rekla da ministrica želi osobno steći uvid o tamošnjoj vojnoj i humanitarnoj situaciji.

Ovo putovanje je istovremeno priprema za posjetu kancelara Olafa Scholza koji planira posjetiti Kijev 14. veljače. Za dan kasnije je najvaljena posjeta Moskvi i susret s Putinom.

NATO pojačava prisutnost na sjeveru i istoku Europe

Američki predsednik Joe Biden je najavio povećanje broja američkih vojnika u Europi radi jačanja istočnog krila NATO-a usred koncentracije ruskih trupa u blizini Ukrajine.

Ukupno 1.700 vojnika bi trebalo biti poslano iz Sjedinjenih Država u Poljsku, a još 300 u Njemačku. Istovremeno se planira prebacivanje 1.000 američkih vojnika iz Njemačke u Rumunjsku.

Prvi američki vojnici stigli su u Njemačku u petak (4.2.), a u subotu i prvi dodatni američki vojnici u Poljsku. Dolazak glavnog kontigenta je najavljen za nedjelju.

Pre nešto više od tjedan dana, SAD i Danska su već premjestile borbene avione u baltičke države. Prema navodina estonske vojske, šest borbenih aviona F-15C Eagle sletjelo je u vojnu bazu Amari. Dansko ratno zrakoplovstvo je poslalo četiri borbena aviona F-16 u Litvu kako bi ojačalo zračni nadzor NATO-a.

Ruski borbeni avioni u Belorusiji

U međuvremenu je Rusija u Bjelorusiju prebacila borbene avione Suhoj Su-25SM. Prema navodima ruskog Ministarstva obrane letjelice su prebačene na vojne aerodrome u oblasti Brest u blizini granice s Poljskom stigle s više od 7.000 kilometara udaljenih baza na Japanskom moru. Ministarstvo nije dalo informacije o točnom broju zrakoplova.

Iz Bjelorusije i Rusije se u vbiše navrata isticalo da je raspoređivanje trupa isključivo u svrhu obuke. Predviđeno je da se zračni manevar održi od 10. do 20. veljače.

Kina i Rusija protiv širenja uticaja NATO-a i SAD-a

Istovremeno sa zbijanjem redova euroatlantskih partnera, diplomatskih aktivnosti je bilo i među euroazijskim partnerima. Otvaranje 24. Olimpijskih igara, koje je bojkotoirala većina zapadnih političara, bio je povod da se u petak i subotu održi niz sastanaka visokih predstavnika tridesetak država s kineskim domaćinima, ali i međusobno.

Kineski predsjednik Chi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin su u petak na sastanku u Pekingu usvojili zajedničku deklaraciju u kojoj su se između ostalog usprotivili proširenju NATO-a.

Prema navodima Kremlja, deklaracija „odražava zajedničke stavove Rusije i Kine o glavnim globalnim pitanjima, uključujući siguronosna pitanja“. 

Vođe Rusije i Kine se slažu da NATO predvođen SAD-om treba napustiti „ideološki pristup iz doba hladnog rata“ i poštivati „suverenitet, sigurnost i interese drugih zemalja“.

Oni se također slažu u odbijanju uticaja SAD-a u indo-pacifičkoj regiji. Prema zajedničkoj izjavi, to se odražava „negativno na mir i stabilnost“ u regiji. Moskva i Peking su „ozbiljno zabrinuti“ zbog intenzivirane vojne suradnje SAD-a s Australijom i Velikom Britanijom u Indo-Pacifiku. AUKUS pakt, trilateralni vojni savez između SAD, Australije i Velike Britanije potpisan je u jesen 2021.

Sankcije i Sjeverni tok 2

Zbog masovnog raspoređivanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom, SAD, Njemačka i druge zapadne zemlje zaprijetile su Moskvi oštrim sankcijama. Tu se prije svega radi o njemačko-ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, koji je završen ali još nije pušten u rad. Taj projekt žestoko kritiziraju brojni zapadni partneri Njemačke - prije svih Sjedinjene Države, ali jednako tako i Poljska, Ukrajina i baltičke zemlje.

Dok je u redovima vladajućih socijaldemokrata u Njemačkoj sporno pitanje razmjera mogućih sankcija Rusiji, nemački ministar privrede i zaštiter klime Robert Habeck iz stranke Zeleni u subotu je jasno dao do znanja: „Ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, moguće su sve sankcije koje su pogodne da prisile Rusiju na povlačenje".

Habeck napominje da je situacija trenutno nesigurna, cilj mora biti deeskalacija. „Istovremeno je ispravno da SAD i EU jednoglasno kažu: ako Rusija napadne Ukrajinu, platit će za to visoku ekonomsku cijenu."

On je istovremeno upozorio na posljedice puštanja u rad plinovoda Sjeverni tok 2 i najavio da želi smanjiti zavisnost Njemačke od ruskog plina: „Geopolitički, Sjeverni tok 2 ne samo da povećava zavisnost od ruskog plina, već se i fokusira na put snabdijevanja koji je ranjiv. Moramo ser bolje pripremiti za sljedeću zimu. Geopolitička situacija prisiljava Njemačku da stvori druge uvozne opcije i diverzificira nabavku, što uključuje i nužnu infrastrukturu".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu