Nadzor granica: Krši li Grčka zakone EU-a?

15. kolovoza 2022. grčke su vlasti na sigurno odvele skupinu od 38 Sirijaca i Palestinaca na rijeci Marici (Evros) u grčko-turskom pograničnom području. Muškarci, žene i djeca prevezeni su u obližnji izbjeglički centar na registraciju. Spašavanje ljudi označilo je kraj jednotjedne odiseje koju su pomno pratili i međunarodni mediji i organizacije. Tražitelji azila su se nasukali na bezimenom otoku u Evrosu, prirodnoj granici između Grčke i Turske.

Otok u blizini grčkog sela Kissari nalazi se u zabranjenoj vojnoj zoni. Običnim građanima ulaz nije dopušten. S njega su tražitelji azila putem mobitela prosljeđivali svoje GPS podatke o lokaciji i pozive za pomoć organizacijama za pomoć i novinarima.

Tjednima su i ljudi koji su željeli pomoći migrantima grčkoj policiji prosljeđivali GPS lokaciju grupe. Podaci su potvrđeni analizom podataka o lokaciji, metapodacima u fotografijama i drugim informacijama koje su poslali članovi grupe. Grčke vlasti su u medijima tvrdile da čine sve što mogu da ih pronađu i "koriste sva tehnička sredstva". A grupa ipak nije pronađena.

Grčki i međunarodni mediji također su izvijestili da je jedna mlada djevojka iz Sirije, koja je putovala s grupom, umrla dok je čekala pomoć. Predstavnici vlade desnog centra premijera Kyriakosa Mitsotakisa su međutim posumnjali da se to uopće nije dogodilo i tvrdili su kako je Grčka postupala u potpunosti u skladu s europskim i međunarodnim pravom.

Jesu li izbjeglice mogle biti brže spašene?

Manje od dva kilometra od GPS lokacije koju je podijelila grupa nalazi se brdašce prekriveno njivama suncokreta i pšenice, tik uz cestu koja ide paralelno s rijekom. Na vrhu brda nalazi se toranj opremljen radarom, toplinskim senzorima i kamerama. On je, po svemu sudeći, dio nedavno proširenog sustava nadzora koji je grčka policija mogla koristiti za lociranje tražitelja azila na obližnjem otoku.

Posljednjih godina Grčka je uložila milijune u moderne tehnologije za nadzor svojih granica – uključujući dronove, senzore i kamere. Cilj: uočiti i zaustaviti migrante koji neregularno prelaze granicu. Iako dijelovi ovog sustava za automatizirani nadzor granice (ABSS) postoje već godinama, grčka je vlada, uz financijsku pomoć EU-a, nedavno izdvojila 15 milijuna eura za proširenje sustava u regiji Evros.

Rezultati istraživanja DW-a u suradnji s nezavisnim istraživačima, koji su ekskluzivno stavili na raspolaganje svoj materijal i rezultate, snažno sugeriraju da su ljudi mogli biti spašeni znatno ranije uz pomoć novoproširenog sustava nadzora granice. To bi bilo u suprotnosti s izjavama policije o ovoj i drugim akcijama spašavanja u regiji.

Jesu li grčke vlasti znale gdje su tražitelji azila?

"Apsurdno je da grčka policija i vlada u ovom i sličnim incidentima u prošlosti tvrde da nisu mogli pronaći ljude na otocima", kaže Lena Karamanidou. Stručnjakinja za politiku azila odrasla je na Evrosu i dobro poznaje regiju. Karamanidoua je mjesecima istraživala gdje su lokacije tornjeva u sklopu sustava za nadzor granice.

Kao dio svog kartografskog istraživanja, Karamanidou je usporedila satelitske snimke regije snimljene u različitim vremenskim točkama. U suradnji s drugim aktivistima za zaštitu ljudskih prava ona je potvrdila postojanje tornjeva. Kao referenca su joj poslužile i fotografije koje su objavili grčki mediji.

Nadzorni tornjevi u blizini otoka

Tijekom terenskog istraživanja u regiji Evros od travnja do srpnja 2022., DW je uspio provjeriti lokaciju nekoliko tornjeva. DW je također analizirao satelitske snimke i pregledao opsežnu dokumentaciju Grčke i Europske unije.

Izračun udaljenosti između jednog od identificiranih tornjeva i otoka, uzimajući u obzir nadmorske visine i mogućnosti korištenih tehnologija nadzora, detaljno navedenih u policijskim dokumentima, sugerira da je sustav trebao moći lokalizirati migrante. To znači da je bilo moguće brže ih spasiti.

DW je zatražio od Space Hellas S.A., grčke privatne tvrtke s kojom je ugovoreno proširenje sustava nadzora granice, da dostavi informacije o tome u kojoj mjeri sustav isporučen grčkoj policiji odgovara tehničkim specifikacijama navedenim u policijskim dokumentima i medijskim izvještajima. Tvrtka je to, međutim, odbila, pozivajući se na povjerljivost podataka.

Potpuno zatvaranje granice na Evrosu

U jesen 2021. grčki mediji su izvijestili o dovršetku gradnje sustava nadzora i slavili potpuno zatvaranje granice na Evrosu. Pisalo se da sustav, koji sve bilježi, može otkriti čak i pokrete udaljene do nekoliko kilometara na teritoriju Turske. Ti se podaci također mogu pronaći u relevantnim policijskim dokumentima.

U posljednja dva tjedna DW je nekoliko puta grčkoj policiji dao priliku komentirati rezultate istrage. Glasnogovornik policije pozvao se na priopćenje za javnost bez dodatnih komentara.

Nadzor 24 sata

U dokumentima grčke policije se navodi da će prošireni sustav omogućiti grčkim vlastima da primaju "informacije u stvarnom vremenu" - i "s velikom točnošću" - u skladu s "uvjetima na terenu duž cijele riječne granice naše zemlje s Turskom".

Podaci s tornjeva, uključujući video streamove i radarske snimke, prenose se na monitore u lokalnim i regionalnim centrima za motrenje. Zaposlenici ih tamo promatraju danonoćno. Informacije se zatim prenose u Nacionalni koordinacijski centar u Ateni, koji je dio Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR). Riječ je o projektu EU-a za pojednostavljenje razmjene informacija između nadležnih graničnih tijela i europske agencije za zaštitu granica Frontex.

Prema službenim dokumentima, cilj nadzorne infrastrukture, koja uključuje sustav za nadzor granice Evros, je "spriječiti i suzbiti ilegalne prelaske granice [u Grčku]". Treba osigurati "zaštitu i spašavanje migranata".

Nema podataka o nadzoru migranata?

Na sjednici grčkog parlamenta 30. kolovoza 2022. ministar civilne zaštite Takis Theodorikakos naznačio je da je sustav nadzora korišten u operaciji potrage i spašavanja tražitelja azila. Tada je rekao da podaci iz sustava elektroničkog nadzora ne pokazuju da na otoku ima ljudi. Tu tvrdnju nije potkrijepio dodatnim informacijama, a njegov ured nije odgovorio na upite DW-a.

Na istoj parlamentarnoj sjednici Theodorikakos je izjavio da je sustav uspješno korišten. Samo u kolovozu 2022. 36.000 ljudi spriječeno je u prijelazu granice na Evrosu u Grčku.

Ministarstvo: Grčka je ispunila svoju humanitarnu dužnost

Grčko Ministarstvo migracija proslijedilo je pitanja DW-a o sustavu nadzora granice grčkoj policiji. "Očito je da je Grčka ispunila svoje humanitarne obveze i pružila medicinsku skrb i priliku za podnošenje zahtjeva za politički azil nakon što je 38 migranata bilo na grčkom tlu", navodi ministarstvo u e-poruci DW-u.

Frontex bez izravnog pristupa sustavu nadzora

Frontex je u odgovoru na pitanja DW-a o operaciji potrage i spašavanja i sustavu nadzora granice odgovorio: "Ponudili smo pomoć grčkim vlastima, ali su nas uvjeravali da je situacija pod kontrolom."

Frontex je trenutno u dubokoj krizi. Mediji su optužili agenciju da je znala za nezakonito vraćanje migranata (pushbackove) od strane grčkih vlasti i da je čak promatrala neke takve incidente preko vlastitih sustava nadzora.

"Sustavom za nadzor granice Evros upravlja grčka policija i Frontex nema izravan pristup", napisao je glasnogovornik Frontexa DW-u. Dodao je da se agencija aktivira kao podrška lokalnim vlastima samo na temelju opažanja iz nacionalnog koordinacijskog središta u Ateni, ali ne i iz lokalnih i regionalnih središta u regiji Evros.

Europska komisija žali zbog smrti

DW je na temelju rezultata ovog istraživanja kontaktirao i Europsku komisiju (EK). "Komisija Europske unije žali za svakom smrću i podsjećamo na temeljnu važnost poduzimanja svih koraka za sprječavanje tragedija poput one na otoku Evros", rekao je glasnogovornik Europske komisije Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove.

Na pitanje kako Komisija komentira istraživanje DW-a da je sustav nadzora granice mogao omogućiti brže spašavanje izbjeglica, EK je odgovorio: "Pozdravljamo napore grčkih vlasti da lociraju i pruže pomoć za 38 osoba te njihovom zbrinjavanju u privremeni smještaj. U kontaktu smo s grčkim vlastima kako bismo naglasili potrebu da se poduzme sve što je moguće kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja u ovom slučaju."

Države članice moraju poštovati načela EU-a

Proširenje sustava nadzora granice na Evrosu financirano je 75 posto iz EU-fonda za unutarnju sigurnost. Prema EU-u, svaka aktivnost financirana iz fondova EU-a mora se provoditi u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom EU-a o temeljnim pravima.

"U slučajevima neusklađenosti, Europska komisija može odbiti zahtjeve za dodjelom novca u vezi s planiranom aktivnošću", rekao je glasnogovornik EU-a za DW. Dužnost je pojedinačnih država članica osigurati poštivanje svih načela i provesti istrage kako bi istražili navode o nepoštivanju, kaže on.

Nadzor na Evrosu

"Regija Evros jedno je od najrizičnijih i najmanje kontroliranih područja testiranja graničnih tehnologija. Od zvučnih topova i zračnog nadzora, do sigurnosnih elektroničkih ograda: te tehnologije povećavaju napetosti na ionako nasilnoj granici između Turske i Grčke", kaže Petra Molnar, zamjenica direktora Refugee Law Lab na kanadskom Sveučilištu York, gdje se ispituje utjecaj graničnih tehnologija na izbjeglice.

Pooštravanje nadzora i sigurnosnih mjera na Evrosu prioritet je Grčke i Europske unije od ožujka 2020., kada su tisuće ljudi došle na Evros tražiti azil u Grčkoj. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tada je ohrabrio izbjeglice koje traže azil u Turskoj na taj korak.

Godine 2020. Grčka je optužila susjednu zemlju da je bezobzirno stvorila kriznu situaciju kako bi izvršila pritisak na EU. Tijekom posjeta Evrosu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zahvalila je Grčkoj i rekla da je ona "naš europski štit".

Neizvjesna situacija za tražitelje azila

Istovremeno s ovim događajima rastu pogranične napetosti između Grčke i Turske, prije svega u Mediteranu. Osim toga, organizacije za ljudska prava i novinari izvještavaju o sve težim uvjetima za tražitelje azila u Turskoj.

Atena i Ankara se međusobno optužuju za političke igre preko leđa izbjeglica. Organizacije za ljudska prava i međunarodni mediji već godinama izvještavaju o sustavnom vraćanju ilegalnih migranata s grčke granice, takozvanim pushbackovima. Tražiteljima azila koji pokušavaju iz Turske prijeći u Grčku se uskraćuje njihovo zakonsko pravo za podnošenje zahtjeva za azil u Europi.

Dok grčke vlasti optužuju tursku stranu za prisilno dovođenje tražitelja azila do granice, rođaci skupine od 38 migranata koji su bili zapeli na otoku u Evrosu kažu da su oni nekoliko puta odvođeni iz jedne zemlje u drugu.

Grčka je dužna pomoći

Nakon što su grčke vlasti DW-u isprva tvrdile da ne mogu locirati skupinu, kasnije je rečeno da su tražitelji azila na teritoriju Turske te da su turske vlasti obaviještene. Ti ljudi su na otok stigli još u srpnju. Odvjetnici su bili podnijeli zahtjev Europskom sudu za ljudska prava, koji je naložio grčkim vlastima da priteknu u pomoć migrantima i omoguće im pristup grčkom sustavu azila. Grčka se u početku nije pridržavala ove upute – unatoč brojnim apelima grčkih i međunarodnih organizacija za ljudska prava.

"Ako država zna da je netko u opasnosti i može pomoći, onda država ima obvezu to učiniti", kaže Omer Shatz, predavač međunarodnog prava na Science Po u Parizu i direktor nevladine organizacije Front-LEX . “Čak i ako je skupina bila na teritoriju Turske, ali su ih grčke vlasti mogle nadzirati kamerama [ili drugom tehnologijom], one su dužne poduzeti sve potrebne korake kako bi spasile živote. "

Tražitelji azila prijavljuju nezakonite deportacije

Od ožujka 2022. Europski sud za ljudska prava izdao je najmanje 17 hitnih naloga u kojima se od Grčke traži da spasi ljude u nevolji u pograničnom području Evrosa. U manje od polovice slučajeva grčka je policija reagirala na odgovarajući način. U nekim su slučajevima tražitelji azila čak tvrdili da ih je grčka policija ilegalno deportirala u Tursku.

Atena sumnja da Turska stoji iza "vala invazije"

"Već se planira novi val invazije na Evros, iza tobože humanitarne maske", rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis tijekom parlamentarne rasprave u kolovozu 2022.

Ministar migracija Notis Mitarachi rekao je na grčkoj televiziji da Turska tjera tražitelje azila na grčku granicu u očekivanju da će organizacije za ljudska prava, novinari i Europski sud za ljudska prava intervenirati i prisiliti Grčku da spasi ljude. Ovo je, rekao je Mitarachi, nova taktika u kojoj Turska koristi tražitelja azila kao oružje kako bi stvorila "stražnja vrata" u Europu i testirala poboljšane obrambene sposobnosti Grčke.

No Grčka će, rekao je Mitarachi, kao odgovor na to dodatno povećati sigurnost na rijeci Evrosu širenjem pogranične ograde i širenjem sustava nadzora. To uključuje i korištenje dronova, kamera i druge opreme.

Istraživanje za ovaj članak omogućeno je financiranjem Zaklade Pulitzer.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu