1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pitanje članstva Srbije u NATO-u nije tema

23. veljače 2017

NATO je neutralan kada je riječ o statusu Kosova, kaže za DW predstavnik Saveza zadužen za Zapadni Balkan Laurie Walker.

https://p.dw.com/p/2Y8uQ
Demonstration in Belgrad gegen die NATO
Demonstracije protiv NATO-a u Beogradu u ožujku 2016. godineFoto: picture-alliance/dpa/K. Sulejmanovic

DW: Utjecaj Rusije na Balkanu očito je sve veći. Kako na to reagira NATO, imajući u vidu neizvjesnost zbog nove američke administracije?

Laurie Walker: Balkan vidimo kao jednu od regija koje su od strateškog značenja za Savez, ali također vrlo pazimo da zemlje u regiji mogu bez pritisaka donositi vlastite odluke. Dakle, zato smo zabrinuti zbog sve veće propagande i dezinformacija s ruske strane. Ono što osjećamo kao važno sa stajališta NATO-a jest da se tome suprotstavimo činjenicama, kontinuirano i na miran način. Mi ne pokušavamo natjecati se s Rusima u nekoj vrsti propagandne utrke, ali se trudimo – pa neka činjenice govore same za sebe. Nastavit ćemo podržavati zemlje te regije i njihove sposobnosti da donose vlastite odluke, a povećali smo i suradnju s Europskom unijom u pogledu podrške tim zemljama. Mislim također da moramo biti oprezni i sagledati činjenice: ponekad se ruski utjecaj u toj regiji preuveličava. Ako uzmete na primjer Srbiju i pogledate statistiku ruske trgovine s tom zemljom, vidite da taj udio čini oko osam posto od ukupne trgovine Rusije, dok je udio EU-a više od 60 posto. Te stvari moramo imati u vidu.

Konkretno, kakvom komunikacijom ili kakvim mjerama se suočavate s tim rastućim fenomenom?

To je fenomen koji postaje sve veći, ali nije sasvim nov. Ono što mi radimo jest da vodimo računa da šaljemo koherentne i koordinirane, strateške poruke i da budno pratimo što se događa u toj regiji. Također, mi se politički bavimo tom regijom: glavni tajnik NATO-a nedavno je bio u Bosni i također posjetio KFOR. Uvjereni smo da dajemo sve od sebe kako bi naša poruka tu bila jasna.

Kosovo NATO-Generalsekretär Jens Stoltenberg mit Premierminister Isa Mustafa
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i kosovski premijer Isa MustafaFoto: Kosovo Presidency and Office of the Kosovo Primeminister

Spomenuli ste posjet glavnog tajnika Bosni i Hercegovini i Kosovu. Kako NATO vidi te dvije zemlje u svojoj strategiji sigurnosti u cjelini i u toj regiji?

Prije nego što odgovorim, želio bih dati malo uopćeniju sliku o tome kako se NATO odnosi prema toj regiji. Saveznici su dosljedno isticali svoju posvećenost regiji. Prva stvar koju NATO radi jest da podupire sigurnost i stabilnost u regiji, naročito kroz nazočnost KFOR-a na Kosovu. Ali mi također radimo sa svim zemljama u toj regiji kroz partnerstvo i reforme, pomažući im da izgrade svoje kapacitete, jedna drugu integriraju i da surađuju. Podržavamo članstvo u NATO-u za one zemlje koje to traže i pomažemo im na tom putu.

Kada pogledamo Bosnu, ona želi postati članica NATO-a i ima jasne ciljeve s tim u vezi. Bosna je postala izvoznik sigurnosti i prisutna je već neko vrijeme u Afganistanu. Oružane snage Bosne dobar su primjer za reforme. Kada je riječ o Kosovu, NATO kao takav nije „u poslu priznavanja". Mi smo neutralni kada je riječ o statusu Kosova. Mi smo tu da na osnovi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 zajamčimo sigurno okruženje za sve tamošnje zajednice. KFOR je uz Kosovsku policiju i Eulex treći čimbenik, i mi podržavamo kosovske sigurnosne snage u izgradnji njihovih kapaciteta kako bi one također efikasno igrale svoju ulogu u sigurnosti i stabilnosti na Kosovu.

Truppen von SFOR EUFOR in Sarajevo
NATO već više od 20 godina ima važnu ulogu u stabilizaciji stanja u Bosni i HercegoviniFoto: picture-alliance/EPA/F. Demi

Ali u posljednje vrijeme je porasla nestabilnost u BiH i na Kosovu, zbog različitih utjecaja, sigurnosnih pitanja i provokacija. Kako reagirate u slučajevima, kao što su na primjer izgradnja zida u Mitrovici ili provokacije sa srpskim vlakom?

Ono što je važno jest da ljudi ostanu mirni i ublaže retoriku, jer je u interesu svih da zaista rade zajedno i na bitnim pitanjima. Poruka koju NATO stalno šalje glasi: mi smo statusno neutralni kada je riječ o Kosovu i podržavamo stabilnost svih zajednica na tom području. Zid se uklanja, a glavni tajnik NATO-a se u Davosu sastao s premijerom Srbije kako bi razgovarao o incidentu s vlakom i izrazio našu zabrinutost u vezi s tim. Potom je bio još jedan sastanak u okviru dijaloga Beograd-Priština koji NATO podržava. Dakle, u suštini naša poruka je da se gleda dugoročno, da se zadrži mir, da porast nacionalističke retorike nije nikome u interesu, iako se ovakve stvari događaju s vremena na vrijeme, tu i tamo. Ali, u biti, mi smo tu kako bismo imali stabilizirajući i umirujući utjecaj na ono što se događa u regiji.

Politika Srbije bi se jednostavno mogla ovako opisati: „Da" Europskoj uniji i zapadnoj integraciji, ali „Ne" ili neutralan odnos u vezi s integracijom u NATO. Vidite li i Srbiju kao budućega kandidata za članstvo u NATO-u?

Za nas se ne radi o članstvu, već o partnerstvu, jer, kao što sam rekao, mi poštujemo želje različitih zemalja. Srbija ne traži članstvo u NATO-u i mi ne pokušavamo potaknuti je u tom smjeru. Mi smo i više nego sretni da radimo sa Srbijom na bazi vojne neutralnosti o kojoj je odluku donio njezin parlament, baš kao što to radimo s mnogim drugim zemljama – Austrijom, Finskom, Švedskom ili Irskom. Dakle, mi u stvari imamo dobre odnose sa Srbijom, kako u pogledu praktične suradnje, tako i političkom dijalogu, pa pitanje članstva za nas nije tema.

A što je s Crnom Gorom. Ta zemlja je vrlo blizu ulasku u NATO, ali je veliki broj njezinih građana protiv članstva. Što poduzimate kako biste u toj zemlji osigurali podršku za NATO?

Nisam uvjeren da je polovica stanovništva zaista apsolutno protiv članstva u NATO-u, kao što ste Vi to rekli. Vlada, ali i više oporbenih stranaka, podržavaju članstvo u NATO-u. Ali mi shvaćamo da je to i dalje tema u javnoj raspravi u Crnoj Gori, i da je bilo mnogo napora od strane vlasti i nevladinih organizacija da se ljudi uključe u tu diskusiju. Mi smo bili dio toga.

Belgien US Außenminister James Mattis und NATO-Generalsekretär Jens Stoltenberg auf NATO Treffen in Brüssel
Novi američki ministar obrane James Mattis s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u BruxellesuFoto: Getty Images/AFP/E. Dunand

Donald Trump do sada nije uspio poslati jasne signale u pogledu budućeg proširenja NATO-a u Europi. Mislite li da će se politika proširenja nastaviti?

NATO ostaje posvećen politici otvorenih vrata. To je bila jedna od najuspješnijih politika Saveza: od prvobitnih 12 članica prilikom osnivanja 1949. godine, porasli smo na 28, a uskoro će nas, nadam se, biti i 29. Veselim se završetku svih formalnosti i dobrodošlici Crne Gore u Savez.

Nakon posljednjih sastanaka u Münchenu i Bruxellesu stječe se dojam da strah u vezi s budućnošću NATO-a polako nestaje i da postoji neki novi konsenzus o politici Saveza. Je li to točno?

Bilo je nekih jakih poruka o posvećenosti Sjedinjenih Država NATO-u i to s najviše razine. Glavni tajnik također je jasno dao na znanje da radi na pitanju troškova i mi u tome napredujemo.

U posljednje vrijeme je bilo puno govora o opasnosti od islamskog ekstremizma na Balkanu?

NATO se time bavi preko svojih osnovnih instrumenata o kojima sam već govorio: izgradnjom i jačanjem institucija i kapaciteta. U tim oblastima radimo sa svim zemljama u toj regiji, obučavamo i osiguravamo sigurno skladištenje oružja i streljiva: tijekom godina smo u toj regiji uništili na desetke tisuća komada malog oružja i tisuće tona streljiva, kako bismo bili sigurni da to oružje neće biti zloupotrijebljeno. Također, potičemo suradnju civilnih i vojnih vlasti u regiji. Dakle, mi jako puno radimo sa zemljama u toj regiji.

Laurie Walker zadužen je za regiju Zapadnog Balkana pri Odjelu NATO-a za političke poslove i sigurnosnu politiku.