1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pomaže li Deklaracija Hrvatima u BiH?

Siniša Bogdanić
13. prosinca 2018

Projekt Deklaracije o položaju Hrvata u BiH naišao je na oštro protivljenje saborske oporbe koja smatra da je prijeđena crta dopuštenog u odnosima dvije države. HDZ pak tvrdi da je riječ o strateškom interesu Hrvatske.

https://p.dw.com/p/3A3oC
Bosnien und Herzegowina Werbeplakat in Sarajevo
Foto: DW/N. Velickovic

Je li riječ o Deklaraciji o Hrvatima u BiH ili Deklaraciji o HDZ-u? Pitanje je to koje su postavljali oporbenjaci, najglasnije Glasova Vesna Pusić koja je već ranije tvrdila da će ovaj dokument uništiti međunarodni ugled Hrvatske. "Deklaracija ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Bosanskoj Posavini, Srednjoj Bosni, čak ni u Hercegovini, već govori samo o HDZ-u BiH i posredno o HDZ-u u Hrvatskoj", objasnila je svoj stav bivša ministrica vanjskih poslova. Protivnici ovog dokumenta tako misle da se njime HDZ-ovo nezadovoljstvo izbornim zakonom i izborima u BiH najdoslovnije prevodi u državnu vanjsku politiku.

Na tom je tragu i dr. Senada Šelo Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Hrvatska, kaže, čak i kada ima refleks da se umiješa, zbog svojih specifičnih interesa u BiH trebala bi ostati po strani i pokušati biti konstruktivnija: "Ne bi smjela donositi deklaracije ili davati izjave Europskom parlamentu o položaju samo jednog naroda u BiH, dok se sama Deklaracija može iščitati kao podrška stranci HDZ BiH, a ne Hrvatima u BiH."

Rješenja i dalje nema

Na tvrdnje da je riječ o mrtvom slovu na papiru, dokumentu bez svrhe, poput brojnih ranijih deklaracija, vođa HDZ-ovog saborskog kluba Branko Bačić odgovara: "Dokument propisuje da Vlada na svim relevantnim tijelima, EU-a i međunarodne zajednice, predlaže, upozorava i traži rješenja koja bi bila na tragu uspostave  jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. To je putokaz i potpora Sabora hrvatskoj vladi."

Dakle, rješenja, zapravo i nema, već vladajući deklaracijom proglašavaju stanje hrvatske nacionalne katastrofe u BiH, konstatiraju probleme i traže mijenjanje izbornog zakona. Smjer u kojem se vladajući, sasvim sigurno, neće zaputiti ponudio je Hrvoje Zekanović iz konzervativnog Hrasta: "Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet, i to je jedini spas za hrvatski narod." Uz to, rasprava je u javnosti aktualizirala i niz starih pitanja poput moralnosti glasovanja Hrvata iz BiH na hrvatskim izborima ili državnog ulaganja u kulturu tamošnjih Hrvata i financiranje organizacija pod okriljem Katoličke crkve.

"Izborni zakon se ne može parcijalno mijenjati"

 "Položaj nekog naroda se sigurno ne poboljšava deklaracijama, već promjenom ekonomskih i političkih prilika", kaže za DW Šelo Šabić i dodaje da vidi nekoliko dobrih momenata u dokumentu poput pozivanja na racionalnost, transparentnost i funkcionalnost BiH kao države. No to je tek lista lijepih želja. "Ideja da se to radi parcijalno i s nacionalnim predznakom neće proći. Slažem se da treba mijenjati izborni zakon. Ali i drugi narodi u BiH imaju svoje ideje izmjena zakona i Ustava BiH. Ne možete zagovarati svoje interese zanemarujući pritom interese drugih. Izmjene trebaju ići u pravcu da se svi u BiH osjećaju punopravnijim i zaštićenijim građanima."

Senada Šelo Šabić
Senada Šelo ŠabićFoto: DW/D. Klancir

Uz to, naša sugovornica upozorava da izmjene izbornog zakona u BiH koje HDZ predlaže, nisu u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. "To Hrvatska ne bi trebala podržati kao članica EU-a, kao država koja je potpisala da će promicati europske vrijednosti. O puno činjenica se ne govori, a u javnosti se manipulira jednostavnim i plitkim komentarima koji nemaju za cilj i ne mogu pomoći Hrvatima u BiH. U Hrvatskoj se stvara klima da su Hrvati u BiH nezaštićeni, ali u teškom položaju su gotovo svi građani, osim političkih elita koje ih vuku za nos."

BiH kao "nedržava"

Brojni su argumenti kojom vladajući dodatno opravdavaju Deklaraciju. Gordan Jandroković tako njome želi pokazati da se Hrvatska ne slaže s kršenjem dejtonskog duha, a što vidi u izboru Komšića u tročlano Predsjedništvo BiH. Uz to velik dio hrvatskih građana BiH vidi i kao "nedržavu", misle da je supotpis na Dejtonskom sporazumu i Ustav RH dopuštenje za "dovođenje u red" susjeda u problemima.

Šelo Šabić to komentira riječima: "Hrvatska je supotpisinica, kao i Srbija, ne zbog toga što je bila neutralni promatrač, već zbog toga što je bila aktivnim dijelom sukoba u BiH. Ovako ili onako, sada ne moramo kvalificirati tu angažiranost. Osim toga, u svom ustavu možete napisati što god želite, ali vaš ustav ne obvezuje drugu državu. Ako hoćete graditi odnose, morate uzeti u obzir i interese druge strane. Ovdje je jasno da se ne radi na taj način.“

Europa ne želi "naše" probleme

"Obveza posebne skrbi Republike Hrvatske za hrvatski narod u BiH proizlazi iz niza nacionalnih akata i međunarodnih ugovora i rezolucija", kaže hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, i sama iz BiH, a u kompletu s ovom izjavom znakovito ide i ona da će Hrvatska i ubuduće podržavati europski put BiH. Uz to, ministrica procjenjuje da je iduća godina važna jer bi tijekom nje mogao započeti brži put Bosne i Hercegovine u EU. Istovremeno je državna novinska agencija objavila da će premijer Plenković još jednom čelnicima Europske unije servirati svoje viđenje problema nastalih nakon izbora u BiH.

"Kad pogledate agendu i dnevni red sastanaka Europskog vijeća, vrlo nisko na listi prioriteta je BiH. Ne znači da je to dobro. Bojim se da se i hrvatski ugled u EU-u ruši. Nema simpatija i razumijevanja za ono što se u Uniji doživljava kao jednostrano argumentiranje i miješanje u odnose u drugoj državi. Nitko nema ideju za rješenje problema, ali je jasno da ni ideje koje dolaze iz Hrvatske nemaju podršku Europe", analizira za DW Senada Šelo Šabić. 

Političke elite žive od sukoba

Na negodovanje dijela HDZ-a i nekadašnjih HDZ-ovih radikalnijih partnera da je od lipnja do jučerašnjeg čitanja u Saboru Deklaracija ublažena, Šelo Šabić kaže da je to istina. "Premijer Plenković je svjestan da neke stvari ne može prodati Europi, ali jasno, balansira i ne može se oduprijeti zahtjevu da Hrvatska nešto učini. BiH je službeno već dvije godine u fokusu hrvatske vanjske politike. Je li se za to vrijeme na bilo koji način popravio položaj Hrvata u BiH? Najveći broj Hrvata se iseljava iz područja koje u BiH kontrolira HDZ. Stabilan im je broj u srednjoj Bosni."

Ova stručnjakinja za međunarodne odnose na kraju nam kaže da ni etnička premoć na nekom teritoriju nije u praksi potvrđena kao nešto što dovodi do boljih uvjeta života za stanovništvo: "Podržavanjem isključivo Hrvata u BiH podržava se određenu kliku koja jako dobro živi od te retorike."