1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko je Gustavo Petro?

Jan David Walter
18. lipnja 2022

Bivši gerilac Gustavo Petro je favorit u drugom krugu predsjedničkih izbora u Kolumbiji. On se ranije iz podzemlja borio protiv državnog aparata. Ako pobijedi, Petro će postati prvi ljevičar na čelu Kolumbije.

https://p.dw.com/p/4Cr9A
Gustavo Petro
Gustavo PetroFoto: Sebastian Barros/NurPhoto/picture alliance

Dva puta je već Gustavo Petro sudjelovao u utrci za predsjedničku dužnost. I mogao bi konačno uspjeti u toj nakani - iz trećeg pokušaja. U prvom izbornom krugu (29.5.) osvojio je 40% glasova, znatno više od Rodolfa Hernándeza, drugoplasiranog kandidata kojeg je podržalo 28% birača. Iako je u međuvremenu nekoliko drugih kandidata koji su poraženi u prvom krugu podržalo Rodolfo Hernándeza u drugom krugu (19.6.) izbora, Petro je i dalje favorit za osvajanje predsjedničkog mandata. Već i ta činjenica je vrijedna podrobnije analize. Jer Petro bi, ako pobijedi, postao prvi kolumbijski predsjednik iz nekog lijevog izbornog bloka – u skoro 140 godina postojanja te južnoameričke republike, predsjedničku dužnost su uvijek obnašali ili konzervativni ili liberalni političari.

Za razliku od brojnih drugih zemalja Latinske Amerike u kojima lijeve stranke već desetljećima igraju ključnu ulogu na političkoj sceni, većina birača u Kolumbiji je bila i ostala skeptična prema ljevičarskim idejama. Jednostavno su prevelike strahote koje su za sobom ostavile razne gerilske skupine, koje su Kolumbiji od sredine 20. stoljeća pokušavale uz pomoć sile nametnuti kolektivističke ideologije - prije svih Fuerzas Armadas Revolucionarias de Colombia, poznatiji po skraćenici FARC, koja je 2016. s vladom sklopila krhki mirovni ugovor. I baš zbog toga je još veće iznenađenje da je sad, u drugom krugu predsjedničkih izbora,baš jedan bivši gerilac favorit za osvajanjem mandata.

Tinejdžer i gerilac

Podrška kandidatu ljevice
Podrška kandidatu ljeviceFoto: Carlos Ortega/dpa/picture alliance

Kao sin jednog učitelja, Gustavo Petro je studirao na jednom privatnom sveučilištu i stekao zvanje diplomiranog ekonomista. Već u tinejdžerskim godinama se priključio gerilskom pokretu M-19, koji je utemeljen 1970. – nakon što je kandidat lijeve platforme Alianza Nacional Popular, Gustavo Rojas Pinilla, poražen na izborima, i to, kako se sumnjalo, zahvaljujući izbornoj prevari.

Od tog trenutka je Petro vodio takoreći dvostruki život. Službeno je 1980. stupio na dužnost u gradu Zipaquirá u središnjoj Kolumbiji, kasnije je postao i gradski odbornik. Paralelno se angažirao i kao "Coronel Aureliano" u redovima M-19. Ime si je dao po uzoru na jednu figuru iz romana „100 godina samoće” koju je napisao njegov zemljak i idol, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Gabriel García Márquez.

Politička karijera u oporbi

U tim vremenima je M-19 počinio brojne zločine, između ostaloga otmice, ubojstva i napade na vojne i policijske ustanove. Petro je 1985. uhapšen zbog ilegalnog posjedovanja oružja, mučen je i osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog sudjelovanja u zavjeri. Kada je M-19 1990. položio oružje i transformirao se u političku stranku Alianza Democrática M-19, Petro se kandidirao za zastupničko mjesto u kolumbijskom parlamentu – i na koncu doista osvojio mandat.

Ali na izborima 1994. nije uspio ponoviti taj uspjeh. Nakon što je primio prijetnje smrću, Petro je u 90-im godinama prošlog stoljeća kao diplomat poslan u Belgiju. Nakon povratka u Južnu Ameriku, ponovno je ušao u parlament. Najprije kao zastupnik, a onda i kao senator. Postao je poznat nakon što je razotkrio veze tadašnjeg predsjednika Alvaroa Uribea s desničarskom terorističkom organizacijom AUC.

Gradonačelnik s greškom

Vjerojatno zahvaljujući upravo tom uspjehu, on je 2010. Postao predsjednički kandidat umjerene lijeve stranke PDA (Polo Democrático Alternativo), ali je poražen već u prvom izbornom krugu. Dvije godine kasnije je pobijedio na izborima za gradonačelnika Bogote.

Na toj se dužnosti zalagao između ostaloga za strože kontrole oružja u glavnom gradu, za jačanje javnog prijevoza, utemeljio je sekretarijat za žene te nadležnu službu za LGBTI-zajednicu. Prije svega je socijalnim programima pružao pomoć siromašnijim slojevima stanovništva.

Predbacivali su mu greške u obrazovnoj politici, pogotovo zbog činjenica da nije u potpunosti iscrpio proračun koji mu je stajao na raspolaganju. Jedno vrijeme je sud suspendirao Petra zbog nepravilnosti vezanih uz zbrinjavanje otpada. Jedan drugi sud je pak presudio da se radilo o sitnom prijestupu i on je do kraja odradio svoj mandat. Sve u svemu, čini se da su ga stanovnici Bogote imaju u dobrom sjećanju, gotovo polovinu glasova u Bogoti je na prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio upravo bivši gradonačelnik.

Rodolfo Hernandez i Gustavo Petro
Rodolfo Hernandez i Gustavo Petro

Socijaldemokratski kandidat

Na predsjedničkim izborima 2018. Gustavo Petro je poražen u drugom krugu od aktualnog i iznimno neomiljenog predsjednika Ivana Duquea. Petro na izbore izlazi s umjerenim lijevim izbornim programom. Odustao je od ideje ustavne reforme. Cilj mu je „oslabiti" model tržišne liberalne privrede – i to uz pomoć visokih poreza poduzećima, a osim toga želi ograničiti i ekološki štetnu eksploataciju rudnog blaga.

Tijekom njegovog predsjedničkog mandata neće biti nacionalizacije privatnog vlasništva. Na to se pred TV-kamerama obvezao kod javnog bilježnika. To doduše nije pravno obvezujući potez, ali je signal jasan: on ne želi unositi jaz u društvo, već ujediniti Kolumbiju. "Kolumbiji ne treba socijalizam, već demokracija”, rekao je Petro u rujnu prošle godine za španjolski list "El Pais".

Hoće li ga sustići vlastita prošlost?

Više od 40 posto birača već je očito oprostilo Petru njegovu prošlost u oružanoj borbi protiv države. No, Kolumbija još uvijek nije procesuirala stotine zločina počinjenih od strane M-19, zločina koje je možda I Petro počinio ili sudjelovao u njima. Kolumbijski novinar Francois Roger Cavard to želi promijeniti. Zajedno s odvjetnicima on je po vlastitim navodima skupio dokazni materijal za 40 raznih zločina – kako bi podigli tužbe.

Samo dan nakon pobjede u prvom izbornom krugu, Vrhovni sud Španjolske je dozvolio podizanje optužnice kojom se Gustava Petra terete da je 1981. Godine sudjelovao u otmici španjolskog novinara Fernanda Gonzáleza Pachecoa, koji je preminuo 2014. "Jamčim da povod za tu tužbu nije politička kalkulacija", rekao je Cavard na kolumbijskom radiju. Hoće li ona ima političkog učinka, to ćemo vidjeti 19. lipnja. Tada se održava drugi krug predsjedničkih izbora.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu