1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatsku ne brine pismo Visokih predstavnika

11. decembar 2018.

Otvoreno pismo u kome se upozorava na mešanje Zagreba u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj gotovo niko nije doživeo ozbiljno. Hrvati očekuju da će ga na isti način ignorisati i Evropska unija.

https://p.dw.com/p/39rQs
Foto: MVP RH

„Neka se Hrvatska ostavi Bosne i Hercegovine.“ Tako bi ukratko moglo da se sažme pismo koje su trojica bivših Visokih predstavnika za BiH poslali visokoj predstavnici EU za spoljnu politiku Federiki Mogerini i ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU. Najdirektniji povod za zajedničku izjavu Karla Bilta, Pedija Ešdauna i Kristijana Švarc-Šilinga bile su izjave hrvatskih političara kojima se dovodio u pitanje legitimitet izbora Željka Komšića u troglavo Predsedništvo susedne države.

Pismo nije preterano propraćeno u hrvatskim medijima, a i građani su o njemu informisani tek na nivou naslova s internet-portala. Razloge ignorisanja „visokog trojca“ možemo potražiti i u široko prihvaćenom stavu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao žrtvama izbornog sistema i političke borbe ostalih dvaju naroda. Da su tamošnji Hrvati nelojalni građani svoje države, te da su ujedno i žrtve HDZ-ove politike, mišljenje je koje se tek tu i tamo čuje u pola glasa, recimo, tokom otkrivanja četiri i po metra visokog spomenika prvom hrvatskom predsedniku Franji Tuđmanu.

Ministarka uzvraća optužbe

I državne institucije potpuno su zatvorene po tom pitanju pa je tražiti sagovornika „1 na 1“ nemoguća misija. Iako smo odmah po objavljivanju pisma zamolili za komentar Ministarstvo spoljnih poslova u Zagrebu, to telo državne uprave odlučilo je da nas ignoriše, da bi dan kasnije zvanični stav poslalo na objavu državnoj novinskoj agenciji.

Bosnien und Herzegowina Zeljko Komsic
Željko Komšić, sporan za zvanični ZagrebFoto: Getty Images/AFP/M. Medina

Pismo, izjavila je juče u Briselu ministarka spoljnih poslova Marija Pejčinović-Burić (naslovna fotografija), nije postiglo željeni efekat. „Niko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referisala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU, jer se na neki način meša u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije o čemu bi Savet za spoljne poslove trebalo da raspravlja i odlučuje, a meša se i u neke odluke Komisije. Očigledno nije postiglo efekat koji se očekivao“, rekla je ministarka čije Ministarstvo odbacuje optužbe i tvrdi da su upravo njegovi autori delimično krivi za to što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

„Za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsedništvu BiH, iako je jedan kandidat dobio više od 80 odsto njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću podršku, ali u krajevima gde je broj hrvatskih birača zanemarljiv“, ponovilo je u svojem saopštenju Ministarstvo.

„Nismo čitali“

Pokušavajući da dobijemo sagovornike za tu temu, kontaktirali smo nekoliko profesora međunarodnih odnosa – ali oni su mahom odbili da komentarišu dinamiku između dveju država i pismo koje, priznaju, nisu pažljivo pročitali. Za DW je pak komentar dao bivši SDP-ov ministar spoljnih poslova i aktuelni poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula. On se i sam zauzeo za promenu izbornog zakona i nadogradnju Dejtonskog sporazuma, čime je navukao bes dela svojih simpatizera koji misle da je stavovima bliži HDZ-u nego Socijaldemokratama.

„Pismo trojice visokih predstavnika baca poprilično jasno svetlo na hronični i kontinuirani proces erozije Dejtonskih institucija u BiH. Pre svega, tri Visoka predstavnika ne bi ni bili to što su bili da Dejtonski sporazum nije povezao na istoj platformi čitav niz posebno formiranih nadzornih institucija međunarodne zajednice u BiH s državama potpisnicama sporazuma. Dakle, nije moguće u prvi plan isticati ulogu OHR-a, a ignorisati obaveze država, među kojima i Hrvatsku, taksativno navedenih kao garanata samog mirovnog plana“, kaže bivši šef hrvatske diplomatije.

Picula: Mehanizam podele i majorizacije

Tvrdnju bivših Visokih predstavnika da je u BiH na snazi redak mehanizam unakrsnog glasanja koji ima za cilj da podstiče umerenost nad platformama podela, Picula opisuje kao ocenu apstrahovanu od realnog stanja stvari. „Već sama dejtonskog podela BiH, koja protokom vremena u stvari sve više evoluira u asimetričnu konfederaciju dva entiteta, stimuliše kulturu sukobljavanja nosilaca političke moći umesto da podstiče kulturu saradnje. Na stranu spominjanje pojedinih političara, pravi pobednik i ovih opštih izbora u BiH je Dejtonski poredak i njegova nefunkcionalnost. Mogu jedino da se složim s bivšim Visokim predstavnicima da se radi o zaista retkom mehanizmu primenjenom u jednoj složenoj višenacionalnom državi. Taj mehanizam, međutim, promoviše podele i majorizaciju, odnosno separatizam i unitarizam, umesto da harmonizuje odnose i interese.“

Tonino Picula
Tonino Picula: Pismo neće ostvariti očekivani uspehFoto: Pixell/Patrik Macek

I naš sagovornik misli da pismo neće ostvariti očekivani uspeh, te da Hrvatska od EU neće dobiti „packu“ koju su Švarc-Šiling, Ešdaun i Bilt zatražili. „Po mojoj oceni, to se neće dogoditi dok god Zagreb, kao Dejtonskim sporazumom ovlašćena zainteresovana strana, pokušava da, u okviru institucija EU, argumentovano ukaže na očigledne nedostatke uređenja susedne države predlažući da se do boljih rešenja dođe, pre svega, unutar same BiH ili ako drugačije ne ide – uz posredovanje Brisela. Ostajem ipak skeptičan prema trenutnim političkim kapacitetima Evropske unije koja je suočena s brojnim problemima sopstvenog funkcionisanja“, kaže Picula.

Stiže i Deklaracija o položaju Hrvata u BiH

Svoj stav izrekla je ministarka spoljnih poslova iz Milanovićeve vlade Vesna Pusić čija je politička sudbina čvrsto vezana uz izjave o BiH. Naime, ona je iz saborskih klupa 2001. poručila da je duboko uverena da je HDZ-ova vlast vodila rat u BiH, a i danas misli da Zagreb ne bi trebalo da uređuje susednu državu. Nekad HNS-ova prvakinja, danas članica Glasa, misli da bi Sabor trebalo da se uzdrži od donošenja Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, a što je planirano do kraja godine.

Vesna Pusic
Vesna Pusić: Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova odgovorilo je pristojnijim rečima, ali gotovo identično kao Milorad DodikFoto: dapd

„To je na više nivoa neprihvatljivo. Što se tiče instrukcija da bi Hrvatska trebalo da se meša u unutrašnje stvari BiH, to je neprihvatljivo, i na to su reagovala tri bivša Visoka predstavnika“, rekla je Pusić i dodala: „Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova odgovorilo je na to pristojnijim rečima, ali gotovo identično kao Milorad Dodik. To vam već dovoljno govori o čitavoj situaciji.“

Deklaracija će, kaže bivša ministarka, da uništi hrvatski ugled u Evropi, jer bi Zagreb trebalo da se zauzima za evrointegracije prvog suseda. „Hrvatska bez ugleda, a to čini ovom deklaracijom, ne može da pomogne ni samoj sebi“, zaključila je Pusić. No, realno gledano, Hrvatsku u ovom trenutku ne interesuje šta imaju da kažu bivša ministarka Vesna Pusić i trojica bivših Visokih predstavnika.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android