1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka 2021.: Između pandemije i oproštaja od Merkelove

Christoph Hasselbach
26. prosinca 2020

Borba protiv pandemije, izbori u Njemačkoj naredne jeseni i oproštaj od kancelarke Angele Merkel presudno će utjecati i odrediti političku 2021. godinu u Njemačkoj.

https://p.dw.com/p/3nAzC
Foto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

Trenutno ništa nije važnije od korone, a tako će vjerojatno biti i u Novoj godini. Pandemija dominira društvom gotovo u potpunosti od ožujka 2020-te. Izgledi za masovno cijepljenje to neće promijeniti. Na samom kraju godine, političari su uveli gotovo potpuni lockdown.

"Ako sada, pred Božić, budemo imali previše kontakata i to u konačnici bude posljednji Božić s bakom i djedom, to znači da nešto nismo napravili kako treba. Tako ne bismo trebali postupati". Ovo upozorenje je izgovorila kancelarka Angela Merkel 9. prosinca u svom neobično emotivnom govoru pred Bundestagom, s obzirom na gotovo 600 smrtnih slučajeva od korone u jednom danu. Kasnije ih je bilo znatno više.

Ali otpor ograničavanju individualnih sloboda raste, posebno kroz demonstracije onih „koji razmišljaju drugačije" (querdenker). "Stvara se društveni pokret, koji okuplja desne i lijeve ekstremiste, ezoteričare i one koji negiraju saznanja doktora i znanstvenika", kaže za DW politolog Florian Hartleb.

Odvagivanje između zdravstvene zaštite i građanskih sloboda također bi trebalo utjecati na izbore naredne godine. A izbora će 2021. biti napretek. U šest saveznih država građani će biti pozvani na glasanje, uključujući i Baden-Württemberg, gdje se izbori održavaju u ožujku. Tamo se Winfried Kretschmann, popularni i zasad jedini "zeleni" šef vlade u Njemačkoj, ponovo kandidira za premijersku funkciju.

Angela Merkel
Angela Merkel: cijenjena i utjecajna u cijelom svijetuFoto: German Chancellery/Pool/AA/picture alliance

Takođe će biti zanimljivi i izbori u travnju u Tiringiji. Tamo vlada Bodo Ramelow, jedini pokrajinski premijer iz stranke Ljevice. U Saksoniji-Anhaltu vjerojatno će najkasnije u lipnju biti odlučeno hoće li opstati koalicija CDU, SPD i Zelenih. U sporu oko povećanja naknada za RTV-pretplatu, CDU je bila jedina stranka u Njemačkoj koja se povukla iz jedinstvenog fronta pristalica. To je bilo problematično za CDU, uglavnom zato što je o ovom pitanju imala isti stav kao i desničarsko-populistički AfD.

No, najvažniji izbori u godini trebaju se održati u rujnu: izbori za Bundestag. S njima se završava era Angele Merkel. Nakon 16 godina na vlasti i vođenju četiri vlade ona će odstupiti s ove funkcije. Merkel je tako bila na vlasti gotovo jednako tako dugo kao i prethodni rekorder Helmut Kohl.

Adieu Angela!

Što će Nijemcima nedostajati kada ode Angela Merkel? Florian Hartleb smatra da će to biti "njena istrajnost, njen nezadrživ, gotovo nadljudski radni angažman, unutarnja disciplina i "znanstveni element" u politici."

Kao minuse tijekom vladavine Angele Merkel Hartleb izdvaja „njen magloviti jezik pun floskula" i "tvrdoglavo vođenu izbjegličku politiku, praćenu naivnom kulturom dobrodošlice", koja je omogućila AfD-u da ojača. Merkel je u inozemstvu važila kao kancelarka koja u ovim nemirnim vremenima savladava krize, kao šefica vlade koja nepokolebljivo i čvrsto, poput stijene u oluji, izlazi na kraj sa europskom dužničkom krizom, s Brexitom i Trumpom, a sada i s koronom.

Söder kao kancelar?

Stoga će jedno od najvažnijih pitanja u narednoj godini biti, tko će zamijeniti Angelu Merkel na mjestu kancelarke. Budući da je njena stranka CDU, sudeći po rezultatima istraživanja javnog mišljenja sa 35 posto glasova daleko ispred svih drugih stranaka, sljedeći predsjednik CDU-a ima dobre šanse da postane i novi kancelar Njemačke.

Službeno postoje tri kandidata koji će na virtuelnom Kongresu CDU-a u veljači 2021. istaći svoju kandidaturu. To su bivši šef Kluba poslanika CDU/CSU-a u Bundestagu Friedrich Merz, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Armin Laschet i političar i ekspert za vanjsku politiku Norbert Röttgen. No prema anketama, relativna većina Nijemaca najviše bi voljela da bavarski premijer Markus Söder iz sestrinske stranke CSU bude njemački kancelar. Kancelar iz CSU-a? To bi bila premijera za Njemačku.

Robert Habeck i Annalena Baerbock
Rado bi ušli u vladu: supredsjednici Zelenih Robert Habeck i Annalena BaerbockFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Berlinska igra boja

Bez obzira tko došao na mjesto kancelara, demokršćanskim strankama CDU i CSU vjerojatno će trebati barem još jedan koalicioni partner kako bi formirali vladu nakon saveznih izbora. Sudeći po anketama, trenutni partner SPD ne samo što ima sve lošiji rezultat, već pokazuje i sve veće znakove umora nakon dvije velike koalicije s Angelom Merkel na čelu. U usponu su prije svegaZeleni. Pod vodstvog omiljenog dvojca Annalene Baerbock i Roberta Habecka, oni su se odrekli nekih fundamentalističkih pozicija i žele sada sudjelovati u vladi. Na kongresu stranke krajem studenog Habeck je rekao: "S optimizmom radimo na rješenjima. I uz ta rješenja borimo se za vlast."

Söder, međutim, upozorava pristalice Unije da ne bi trebalo polaziti od koalicione vlade sa Zelenima kao nečega što se samo po sebi podrazumijeva: "Morate paziti da se na kraju ne probudite s drugim modelom: naime zeleno-crveno- crvenim." Matematički, međutim, ova kombinacija koja podrazumijeva koaliciju Zelenih, SPD-a i Ljevice u istraživanjima javnog mišljenja još nije imala većinu.

Popularnost AfD-a, do sada najjače oporbene stranke u Bundestagu, je opala. Međutim, ograničenja donesena zbog korone mogla bi joj donijeti nove glasove. "Zemlja je podijeljena", kaže Hartleb. "Ako nakon korona-traume uslijedi ekonomski pad, socijalna polarizacija u društvu će ostati." Ovaj politolog je uvjeren da će i tijekom 2021. godine pandemija ostati najvažnija tema koja se odražava na sve razine politike, od lokalne do globalne."